Vlada je na telefonskoj sjednici odlučila da će Hrvatsku na tradicionalnom vojnom mimohodu u Parizu 14. srpnja predstavljati pripadnici specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova, nakon što sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga nije moguće zbog odluke predsjednika Republike Zorana Milanovića.
Mimohod se održava u povodu francuskog nacionalnog praznika na Elizejskim poljanama, pod geslom „Strateško buđenje Europe”. Hrvatska je pozvana kao članica Europske unije i strateška partnerica Francuske, uz ostale države članice EU-a i Koalicije voljnih.
Prema obrazloženju Vlade, Francuska je Hrvatsku pozvala da sudjeluje i predstavnicima Oružanih snaga, čime bi se potvrdila saveznička suradnja u okviru NATO-a i strateško partnerstvo dviju država. Vlada je ocijenila da bi takvo sudjelovanje bilo u interesu Republike Hrvatske, osobito u kontekstu jačanja europske sigurnosti i obrane.
U obrazloženju se podsjeća i da je Francuska 30. svibnja sudjelovala s dva zrakoplova Rafale u letačkom programu obilježavanja Dana državnosti u Zagrebu, što se tumači kao potvrda uzajamnosti i bliskih obrambenih odnosa dviju država.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić donio je 30. lipnja odluku o sudjelovanju pripadnika Hrvatske vojske u mimohodu i uputio je načelniku Glavnog stožera general-pukovniku Tihomiru Kundidu. Predsjednik Republike istoga je dana obavijestio predsjednika Vlade da je Oružanim snagama zabranio sudjelovanje u pariškom mimohodu.
Budući da Hrvatska vojska neće sudjelovati, Vlada je zadužila Ministarstvo unutarnjih poslova da osigura sudjelovanje pripadnika specijalne policije. U zaključku se naglašava da je riječ o elitnoj sastavnici hrvatskog sigurnosnog sustava, koja je tijekom Domovinskog rata dala izniman doprinos obrani Hrvatske i danas predstavlja važan simbol sigurnosnih sposobnosti države.
Ova odluka daleko nadilazi pitanje protokola u Parizu. Hrvatska je ponovno dobila javni sukob dviju državnih adresa oko predstavljanja sigurnosnog i obrambenog sustava pred saveznicima. U trenutku kada Europa govori o strateškom buđenju, Hrvatska pred Francuskom i NATO partnerima pokazuje unutarnje institucionalno natezanje.
Specijalna policija ima časno mjesto u hrvatskoj povijesti i sigurnosnom sustavu. Njezino sudjelovanje u Parizu može dostojno predstaviti Hrvatsku. Ali ostaje politička činjenica da se do tog rješenja došlo tek nakon blokade sudjelovanja Hrvatske vojske. Takve situacije ne jačaju sliku ozbiljne države. Savezništva se grade jasnim odlukama, a ne porukama u kojima se institucije nadmeću oko toga tko će predstavljati hrvatsku sigurnost pred Europom.
