NATO je nakon summita u Ankari izašao jači i ujedinjeniji, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, naglasivši da su saveznice potvrdile veća ulaganja u obranu, jačanje vojne industrije i nastavak potpore Ukrajini.
Anušić je na summitu održanom 7. i 8. srpnja istaknuo da Hrvatska već izdvaja više od dva posto BDP-a za obranu te da paralelno modernizira Oružane snage i ulaže u domaću obrambenu industriju.
Hrvatska se pritom svrstava među rijetke europske države koje su ponovno uvele obvezno temeljno vojno osposobljavanje. Prema Anušićevim riječima, upravo se time dodatno jačaju obrambene sposobnosti države u razdoblju sve većih sigurnosnih prijetnji.
Na summitu je usvojena Deklaracija u šest točaka kojom su članice ponovno potvrdile obvezu kolektivne obrane u skladu s Člankom 5. Washingtonskog ugovora. Napad na jednu državu članicu i dalje se smatra napadom na cijeli Savez.
Posebno je naglašeno da europske članice NATO-a i Kanada moraju preuzeti veći dio odgovornosti za zajedničku obranu. To podrazumijeva snažnija ulaganja u protuzračnu i proturaketnu obranu, besposadne sustave, umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost i druge suvremene vojne sposobnosti.
Članice su potvrdile i nastavak dugoročne vojne i financijske potpore Ukrajini. Time je ponovno pokazano da Savez ne namjerava odustati od dosadašnje politike unatoč rastućim troškovima i pritiscima unutar pojedinih država.
Za Hrvatsku summit u Ankari nije bio samo još jedan diplomatski sastanak. Veća izdvajanja za obranu, povratak vojnog osposobljavanja i razvoj domaće vojne proizvodnje pokazuju da se sigurnosna politika više ne može voditi na pretpostavci da će netko drugi preuzeti najveći teret obrane.
Upravo će domaća industrija, ljudstvo i sposobnost brzog odgovora odlučivati koliko je Hrvatska stvarno sigurna. Članstvo u NATO-u daje okvir i savezništvo, ali bez vlastitih kapaciteta ni najčvršće deklaracije ne mogu zamijeniti stvarnu obrambenu spremnost.
