Gotovo 390 milijuna kršćana u svijetu izloženo je visokoj razini progona ili diskriminacije, upozorio je saborski zastupnik Zvonimir Troskot na godišnjem zasjedanju Parlamentarne skupštine OESS-a u Hagu, zatraživši jednak odnos međunarodnih institucija prema svim žrtvama vjerskog progona.
Troskot je poručio da se progon kršćana često prešućuje iako je riječ o jednoj od najvećih svjetskih kriza ljudskih prava. Pozivajući se na izvješće organizacije Open Doors, naveo je da je u posljednjem izvještajnom razdoblju gotovo 5000 kršćana ubijeno zbog svoje vjere, približno jednak broj pritvoren, dok je napadnuto više od 3600 crkava i drugih kršćanskih objekata.
„Međunarodne institucije ne smiju biti glasne kada su progonjene jedne skupine, a nijeme kada su žrtve kršćani“, poručio je Troskot, naglasivši da sloboda vjere nije sporedno pitanje, nego temelj ljudskog dostojanstva, pluralizma i demokratskog društva.
Na zasjedanju su Hrvatski sabor predstavljali Nikola Mažar i Zvonimir Troskot. Više stotina parlamentaraca usvojilo je Hašku deklaraciju, kojom je potvrđena važnost međunarodnog prava, kolektivne sigurnosti i načela Završnog akta iz Helsinkija.
Deklaracijom je ponovno osuđen ruski napad na Ukrajinu te je zatraženo potpuno povlačenje ruskih snaga, nastavak potpore Ukrajini i odgovornost za ratne zločine. Otvorena su i pitanja demokratskog nazadovanja, nestabilnosti na Bliskom istoku, hibridnih prijetnji, umjetne inteligencije i zaštite kritične infrastrukture.
Troskot je u Hagu otvorio i pitanje demografske sigurnosti, naglasivši da demografska obnova Hrvatske ne smije biti predmet stranačkih podjela. Bez obitelji, mladih i stabilnih lokalnih zajednica nema ni dugoročno snažne države, zbog čega demografija sve više postaje i sigurnosno pitanje.
Upozorio je i da pravo na čistu pitku vodu mora biti dio ljudske sigurnosti te da nijedna zajednica ne smije postati odlagalište opasnog otpada druge države. Zatražio je potpunu sljedivost prekograničnog otpada i neovisan nadzor.
Hrvatski zastupnici podržali su i osnivanje neformalne parlamentarne skupine „Za demokratsku Bjelorusiju“, usmjerene na potporu demokratskim promjenama u toj zemlji.
Nastup hrvatskog izaslanstva pokazao je da sigurnost više nije samo pitanje vojske i državnih granica. Demografski pad, pravo na vodu, sloboda vjere i zaštita od političkog progona izravno utječu na stabilnost država. Hrvatska zato u međunarodnim institucijama mora jasno zastupati vlastite interese, ali i dosljedno upozoravati na kršenja prava koja dio međunarodne javnosti prečesto promatra selektivno.
