Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u lipnju su bile 4,5 posto više nego godinu ranije, dok su u odnosu na svibanj pale 0,4 posto. Mjesečno smanjenje donosi kratkotrajno olakšanje, ali godišnji podaci pokazuju da troškovi koji najviše opterećuju kućne proračune i dalje snažno rastu.
Najveći udar dolazi iz skupine stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, gdje su cijene porasle čak 12 posto. Samo ta kategorija ukupnoj je inflaciji pridonijela s 1,8 postotnih bodova, što potvrđuje da se rast troškova života više ne može promatrati samo kroz cijene hrane u trgovinama.
Prijevoz je u godinu dana poskupio 8,6 posto i inflaciji dodao još 1,2 postotna boda. Rast cijena goriva, održavanja vozila i prijevoznih usluga brzo se prelijeva na ostatak gospodarstva jer povećava troškove dostave, proizvodnje i poslovanja. Upravo zato skuplji prijevoz rijetko ostaje ograničen samo na vozače.
Alkoholna pića i duhan poskupjeli su 7,1 posto, restorani i smještaj 5,8 posto, a zdravstvene usluge 5,2 posto. Rekreacija, sport i kultura skuplji su 4,1 posto, dok su osiguranje i financijske usluge porasli 3,9 posto.
Hrana i bezalkoholna pića poskupjeli su znatno blažih 0,8 posto. Iako je taj rast niži od ukupne inflacije, građani ga i dalje osjećaju jer se primjenjuje na proizvode koji se kupuju gotovo svakodnevno. Istodobno su odjeća i obuća pojeftinile 2,8 posto, a obrazovne usluge 1,9 posto.
Prema harmoniziranom europskom pokazatelju, godišnja inflacija iznosila je 4,2 posto, dok su cijene na mjesečnoj razini porasle 0,1 posto.
Ključni problem nije samo stopa od 4,5 posto, nego struktura poskupljenja. Kada najbrže rastu stanovanje, energija i prijevoz, građani imaju sve manje prostora za smanjenje troškova jer se upravo tih izdataka najteže mogu odreći. Pad cijena u jednom mjesecu zato još ne znači stvarno popuštanje pritiska na životni standard.
