Svjetska financijska tržišta ušla su u novu fazu neizvjesnosti nakon što je cijena nafte Brent prvi put nakon nekoliko mjeseci ponovno premašila 100 dolara za barel. Nagli rast cijena potaknuli su novi napadi na tankere u Crvenom moru i sve veći strah od poremećaja u opskrbi energentima, a posljedice su se gotovo trenutačno prelile na burze diljem svijeta.
Najveći udar pretrpjele su azijske burze. Južnokorejski KOSPI izgubio je gotovo šest posto vrijednosti, japanski Nikkei pao je više od dva posto, dok su pod pritiskom bili i kineski te hongkonški indeksi. Investitori su počeli prodavati rizičniju imovinu i kapital preusmjeravati u sigurnija ulaganja.
Rast cijena nafte ponovno je otvorio pitanje inflacije. Nakon što su središnje banke posljednjih mjeseci očekivale smirivanje rasta cijena, skuplja energija mogla bi ponovno povećati troškove prijevoza, proizvodnje i hrane. Upravo zato na financijskim tržištima raste bojazan da bi kamatne stope mogle ostati povišene dulje nego što se očekivalo.
Pritisak nije zaobišao ni američko tržište. Ulagači su istodobno reagirali na geopolitičke rizike i razočaravajuće rezultate dijela tehnološkog sektora, zbog čega su u snažnom minusu završili i najveći burzovni indeksi. Posebno su stradale tehnološke dionice, koje su proteklih mjeseci bile glavni pokretač rasta Wall Streeta.
Analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla dodatno pogoršati stanje. Svako novo ograničenje isporuke nafte ili napad na ključne pomorske pravce mogao bi pogurati cijene energenata još više, a time povećati pritisak na gospodarstva koja se tek oporavljaju od razdoblja visoke inflacije.
Za ulagače je poruka jasna – tržišta su ponovno postala izrazito osjetljiva na geopolitičke događaje. Nakon razdoblja u kojem su umjetna inteligencija i tehnološki sektor dominirali financijskim tržištima, u središte pozornosti ponovno se vraćaju energenti, inflacija i sigurnost globalnih opskrbnih pravaca.
