Prvi učinci novih carinskih pravila tek će se vidjeti.Od 1. srpnja u EU primjenjuju se nova pravila za uvoz robe kupljene putem interneta iz trećih zemalja. Cilj je rasteretiti carinske sustave, smanjiti priljev jeftinih pošiljaka koje svakodnevno stižu izvan Europske unije te osigurati ravnopravnije uvjete za europske trgovce.
Iako je od početka primjene novih pravila prošlo tek nekoliko tjedana, jedno pitanje već se nameće: jesu li građani počeli manje naručivati, a kurirske službe bilježe li pad broja paketa?
Pravi učinci znat će se na jesen
Hoće li nova europska pravila doista smanjiti broj paketa koji svakodnevno pristižu iz Azije ili će se internetski trgovci brzo prilagoditi novim uvjetima, trebalo bi biti jasnije tijekom jeseni. Prve ozbiljnije pokazatelje očekuju analitičari iz financijskih izvješća velikih logističkih kompanija za treće tromjesečje, kao i iz statistike Europske komisije i nacionalnih carinskih uprava.
Do tada vrijedi zaključak da nova pravila nisu zaustavila internetsku trgovinu, ali su značajno promijenila način na koji se milijuni pošiljaka svakodnevno obrađuju i ulaze na europsko tržište. Upravo će sljedećih nekoliko mjeseci pokazati jesu li promjene ostvarile svoj glavni cilj – smanjiti pritisak na carinske sustave i uvesti više reda u prekograničnu internetsku trgovinu.
Službenih brojki još nema
Za sada ne postoje službeni podaci Europske komisije ni nacionalnih carinskih uprava koji bi pokazali kako su nova pravila utjecala na broj pošiljaka. Prerano je za konačne zaključke jer će prvi mjesečni statistički podaci biti objavljeni tek tijekom kolovoza i rujna. Stručnjaci iz logističkog i e-trgovinskog sektora već procjenjuju da bi u prvim mjesecima mogao doći do smanjenja broja zračnih pošiljaka iz Azije, ponajprije zbog dodatnih troškova i složenijih carinskih procedura.
Rekordan rast bio je razlog za promjene
Europska komisija odlučila se na reformu nakon gotovo eksplozivnog rasta internetske kupnje iz trećih zemalja. Prema podacima Komisije, broj pošiljaka male vrijednosti koje ulaze u Europsku uniju porastao je s oko 1,4 milijarde u 2022. godini na gotovo 5,9 milijardi tijekom 2025. godine. To znači da je u EU svakoga dana pristizalo više od 16 milijuna paketa, a najveći dio dolazio je iz Kine putem internetskih platformi poput Temua, Sheina i AliExpressa. Takav rast stvorio je velik pritisak na carinske službe i logističke centre diljem Europe.
Više posla za carinu, ali i dostavne službe
Suprotno očekivanjima dijela javnosti, nova pravila ne znače automatski manje posla za kurirske tvrtke. Dapače, svaka pošiljka iz treće zemlje sada zahtijeva više administracije, elektroničkih deklaracija i provjera. Zbog toga su velike dostavne kompanije morale dodatno prilagoditi svoje informatičke sustave te ojačati odjele koji se bave carinskim postupcima.
To se odnosi na međunarodne kurirske službe poput DHL-a, UPS-a, FedExa, GLS-a i DPD-a, ali i na nacionalne poštanske operatore.
Ne carini se svaki paket u Hrvatskoj
Mnogi kupci pretpostavljaju da se svaki paket naručen iz Kine carini u Hrvatskoj, no to nije slučaj. Velik dio pošiljaka najprije ulazi u Europsku uniju preko velikih logističkih centara u Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj ili Mađarskoj. Ondje prolazi uvozni postupak, nakon čega se roba slobodno kreće unutar jedinstvenog europskog tržišta. U Hrvatskoj se carine uglavnom pošiljke koje iz trećih zemalja dolaze izravno u zemlju ili one za koje je hrvatska carina određena kao mjesto uvoza.
Hoće li Temu i Shein izgubiti kupce?
Analitičari smatraju da nije izgledan nagli pad internetske kupnje. Velike platforme već su počele prilagođavati svoje poslovanje povećavanjem zaliha u europskim skladištima kako bi što manje pošiljaka dolazilo izravno iz Kine. Dio dodatnih troškova preuzimaju same platforme, dok se dio prenosi na krajnje kupce. Zbog toga stručnjaci očekuju prije svega usporavanje rasta broja pošiljaka, a ne njihov dramatičan pad.
