Više od 90 posto javnih zgrada oštećenih u zagrebačkom potresu već je obnovljeno, a Hrvatska je ispunila ključni uvjet za isplatu posljednje rate iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijedne gotovo dvije milijarde eura. Potvrđeno je to tijekom obilaska palače Pongratz u Zagrebu, jednog od zahtjevnijih projekata obnove zaštićene kulturne baštine.
Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, završena je obnova većine od oko 500 zgrada javne namjene na području Zagreba. Riječ je o školama, kulturnim ustanovama, državnim institucijama i drugim objektima koji su teško stradali u potresima 2020. godine.
Najvažniji rezultat obnove nije samo vraćanje tih zgrada u funkciju. Hrvatska je do kraja lipnja ostvarila cilj energetske obnove 600.000 četvornih metara javnih zgrada, čime je ispunjen jedan od ključnih uvjeta za povlačenje završne rate iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nakon završne provjere tijekom kolovoza očekuje se isplata gotovo dvije milijarde eura europskih sredstava.
Jedan od simbola završne faze obnove postala je palača Pongratz u Visokoj ulici. Zaštićeno kulturno dobro teško je oštećeno u zagrebačkom potresu, a danas se nalazi u završnim etapama obnove.
Ministarstvo kulture i medija dosad je na području Zagreba i osam okolnih županija provodilo hitne mjere, konstrukcijsku, cjelovitu i energetsku obnovu na ukupno 511 objekata, za što je angažirano oko 1,7 milijardi eura. Program obuhvaća muzeje, kazališta, knjižnice, arhive, državne institucije, sakralne objekte, zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te niz drugih zaštićenih kulturnih dobara.
Među već dovršenim projektima nalaze se zgrada Hine, Atelijer Meštrović, palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Gundulićevoj ulici, Palača Bužan, zgrade Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, kao i upravni kompleks Ministarstva obrane.
Nakon godina obnove koja je predstavljala jedan od najvećih građevinskih i financijskih zahvata u novijoj hrvatskoj povijesti, država ulazi u završnicu sanacije javnih zgrada. Istodobno, gotovo dvije milijarde eura iz NPOO-a trebale bi omogućiti da se preostali projekti dovrše bez gubitka europskih sredstava.
