Europske institucije upozoravaju i na sigurnosne izazove u regiji, posebno da se ekstremističke mreže, uključujući islamističke, sve više koriste društvenim mrežama i šifriranim komunikacijskim platformama za širenje propagande i novačenje pristaša.
Bosna i Hercegovina ponovno se našla na prekretnici svog europskog puta. Iako Bruxelles poručuje da vrata Europske unije ostaju otvorena, političke podjele i spora provedba reformi i dalje koče napredak zemlje prema otvaranju pristupnih pregovora. Istodobno, dodatnu neizvjesnost stvara i zastoj u izboru novog visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Tijekom posjeta Sarajevu, visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas poručila je da je europska perspektiva Bosne i Hercegovine i dalje prioritet, ali je upozorila kako vlasti moraju ubrzati provedbu ključnih reformi. Naglasila je da zemlja zbog političkih zastoja već gubi europska sredstva te da postoji rizik od dodatnog smanjenja financijske potpore ako se reforme nastave odgađati, navodi Reuters.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto više je puta istaknula da članstvo u Europskoj uniji ostaje strateški cilj države. No, unatoč deklarativnoj potpori europskim integracijama, duboke političke razlike među vodećim strankama i institucijama usporavaju donošenje zakona i provedbu reformi koje Bruxelles smatra ključnima za nastavak pristupnog procesa.
Političku neizvjesnost dodatno produbljuje činjenica da međunarodna zajednica još nije postigla dogovor o nasljedniku Christiana Schmidta na čelu Ureda visokog predstavnika (OHR). Schmidt je u svibnju najavio odlazak nakon gotovo pet godina mandata, a postupak izbora njegova nasljednika pretvorio se u predmet neslaganja između Sjedinjenih Američkih Država i većeg dijela europskih država. Prema dostupnim informacijama, Washington podupire talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija, dok većina europskih zemalja zagovara francuskog diplomata Renéa Troccaza. Zbog izostanka dogovora imenovanje je odgođeno, a funkciju privremeno obnaša zamjenik visokog predstavnika.
Europska unija pritom naglašava kako je ured visokog predstavnika i dalje važan za očuvanje stabilnosti Bosne i Hercegovine, ali i za nastavak njezina europskog puta. Istodobno poručuje da bi krajnji cilj trebao biti stvaranje uvjeta u kojima međunarodni nadzor više neće biti potreban.
Bez političkog dogovora i provedbe reformi Bosna i Hercegovina ostaje najsporiji kandidat za članstvo u Europskoj uniji među državama zapadnog Balkana, upozoravaju europski dužnosnici.
Uz političku nestabilnost i zastoj reformi, europske institucije upozoravaju i na sigurnosne izazove u regiji. U nedavno objavljenom dokumentu Europske komisije o zapadnom Balkanu navodi se da društvene podjele, slabe institucije i dezinformacije stvaraju pogodno okruženje za online radikalizaciju. Posebno se ističe da se ekstremističke mreže, uključujući islamističke, sve više koriste društvenim mrežama i šifriranim komunikacijskim platformama za širenje propagande i novačenje pristaša.
