Svjetska tržišta ponovno su uzdrmana nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela nove carine na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima su Europska unija, Kina, Kanada, Indija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Odluka je odmah izazvala zabrinutost zbog mogućeg novog vala trgovinskih sukoba i dodatnog pritiska na globalno gospodarstvo.
Nove carine, koje iznose 10 i 12,5 posto, stupile su na snagu nakon isteka privremenih američkih globalnih carina od 10 posto. Bijela kuća odluku opravdava tvrdnjom da dio trgovinskih partnera nije učinio dovoljno kako bi spriječio uvoz proizvoda proizvedenih prisilnim radom.
Za razliku od prethodnih mjera koje je američki Vrhovni sud osporio, nova administracija ovaj je paket carina uvela pozivajući se na odredbe Zakona o trgovini iz 1974. godine. Time Washington pokušava izbjeći pravne prepreke koje su pratile ranije pokušaje uvođenja gotovo univerzalnih carina.
Iako su pojedini proizvodi, poput nafte, plina, gnojiva i dijela prehrambenih proizvoda, izuzeti iz novih mjera, carine obuhvaćaju gotovo cjelokupan američki uvoz. To znači da bi njihov učinak mogao osjetiti velik broj izvoznika, ali i američkih tvrtki koje ovise o uvoznoj robi i sirovinama.
Europska komisija priopćila je kako očekuje nastavak dijaloga sa Sjedinjenim Državama te istaknula da je novi režim u skladu s prošlogodišnjim trgovinskim dogovorom između Bruxellesa i Washingtona. Istodobno je odbacila američke tvrdnje da Europska unija ne poduzima dovoljno u borbi protiv prisilnog rada.
Na financijskim tržištima raste zabrinutost da bi novi paket carina mogao dodatno usporiti međunarodnu trgovinu u trenutku kada su ulagači već suočeni s rastom cijena nafte i neizvjesnošću na Bliskom istoku. Analitičari upozoravaju da kombinacija skuplje energije i novih trgovinskih prepreka povećava rizik od ponovnog jačanja inflacije te dodatnog pritiska na središnje banke i globalni gospodarski rast.
