Hrvatska je tijekom 2025. zabilježila 11.927 zapljena droge, gotovo 2.900 kaznenih djela i više od 8.900 prekršaja povezanih sa zlouporabom droga, dok se zbog konzumacije liječilo 5.565 osoba. Unatoč tolikom represivnom aparatu, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović priznao je ono što se godinama izbjegava jasno reći: institucije nešto poduzimaju, ali rezultati i dalje izostaju.
Ta rečenica važnija je od same sjednice novoosnovanog Povjerenstva za ovisnosti i ponašajne ovisnosti. Broj zapljena pokazuje koliko je droga prisutna, ali ne dokazuje da je država problem stavila pod nadzor. Još manje ga rješava osnivanje tijela koje će ponovno razmjenjivati podatke ako iza toga ne slijede konkretni potezi.
Posebno zabrinjava rast konzumacije alkohola, duhanskih proizvoda i droga među učenicima. Božinović je upozorio da propuštanje najranije dobi kasnije ostavlja samo saniranje posljedica. To je točno, ali ujedno otvara pitanje što su obrazovni, zdravstveni i socijalni sustav radili dok su se trendovi pogoršavali.
Hrvatska je i dalje važna tranzitna zemlja na međunarodnim krijumčarskim rutama, što policiji dodatno otežava posao. Ipak, problem se više ne može svesti samo na granice, dilere i zapljene. Ovisnost se širi i kroz legalne supstance, digitalne platforme i igre na sreću, dok institucije uglavnom reagiraju tek kada posljedice postanu vidljive obitelji, školi ili liječniku.
Povjerenstvo bi trebalo predložiti zakonske izmjene, jače preventivne programe i bolju suradnju policije, zdravstva, školstva i socijalne skrbi. Takvih najava Hrvatska je već čula dovoljno. Nedostaju rokovi, odgovorni ljudi i mjerljivi ciljevi.
Borba protiv ovisnosti neće se dobiti još jednim sastankom ni općim pozivima na suradnju. Ako djeca sve ranije posežu za alkoholom, nikotinom, drogom i kockanjem, tada sustav ne smije čekati novu statistiku. Mora pokazati gdje je zakazao i tko će konačno odgovarati za rezultate.
