Jedna mala članica EU-a sposobna je u rekordnom roku prelomiti i posegnuti za poludrastičnim mjerama, a velika EU, s armijom uredbi, preporuka i strateških dokumenata, još uvijek nije u stanju spriječiti terorizam i ozbiljniji kriminal.
Bez većih komentara u hrvatskoj javnosti prošao je tzv. Šutarov zakon, donesen prošloga tjedna u Sloveniji kao reakcija na slučaj Aleša Šutara, koji je prošlog mjeseca ubijen u sukobu s 21-godišnjim Romom ispred noćnog kluba u Novom Mestu. Tragedija je izazvala velike prosvjede, pojačanu policijsku prisutnost u romskim naseljima i ostavke dvaju ministara. Premijer Robert Golob poručio je da se mjere donose “protiv kriminala, a ne protiv bilo koje etničke skupine”.
Brza reakcija slovenske politike mnoge je iznenadila i potaknula žestoke javne rasprave, budući da dio stručnjaka i organizacija za ljudska prava upozorava da zakon otvara vrata „policijskoj državi“ i zlouporabi širokih ovlasti.
Što predviđa novi zakon?
Veća ovlaštenja policije
- Policija može ulaziti u stanove bez sudskog naloga u određenim „visokorizičnim područjima“, primjerice kad postoji hitna potreba poput zapljene oružja.
- Moguće je postavljanje video-nadzora, uključujući kamere i druga tehnička sredstva, u sigurnosno rizičnim područjima.
- Policija može ukloniti osobu iz određenog područja zbog narušavanja javnog reda te joj izreći zabranu povratka („exclusion order“).
- Dobiva se i ovlast zatvaranja objekata ili rastjerivanja okupljanja ako postoji sumnja da se ondje odvijaju kriminalne aktivnosti.
Konfiskacija oružja
- Policija može brzo zaplijeniti oružje kao preventivnu mjeru kad je ugrožena sigurnost života.
Uloga vojske
- Slovenska vojska može pomagati policiji u osiguranju unutarnjih granica i operacijama gdje je potrebna pojačana prisutnost.
- Vojska će pružati logističku i tehničku podršku policiji.
Sankcije i socijalni uvjeti
- Predviđene su restrikcije socijalne pomoći i pojedinih socijalnih transfera kao „preventivne“ mjere , ideja je kažnjavanje ponovljenih počinitelja kaznenih djela smanjenjem ili ukidanjem benefita.
- Pooštreni su uvjeti za radne mjere, zajednički rad (community service) i izdavanje kazni u skraćenim postupcima.
Obveze prema Romima / romskim zajednicama
- Zakon uključuje mjere za „poboljšanje javne sigurnosti“ u romskim naseljima, što kritičari tumače kao implicitno ciljanje romske zajednice.
- Postoji bojazan da će pojačani nadzor i policijske pretrage biti disproporcionalno primijenjene u romskim područjima.
Ljudska prava i reakcije stručnjaka
Amnesty International zakon je nazvao „drakonskim“, upozoravajući da širenje policijskih ovlasti može ozbiljno narušiti prava pojedinaca, posebno marginaliziranih zajednica poput Roma. Pravni stručnjaci ističu da ulazak bez naloga, masovni nadzor i široka definicija „rizičnih područja“ mogu biti u suprotnosti s načelima vladavine prava, zaštitom privatnosti i podjelom vlasti.
Već se najavljuju inicijative za provjeru ustavnosti zakona, a Europska komisija poziva Sloveniju da osigura da implementacija ne diskriminira pojedine zajednice i da ostane usklađena s pravom EU i standardima ljudskih prava. Vrlo je vjerojatno da će zakon biti predmet upravnih i ustavnih postupaka, čime će Ustavni sud morati ocijeniti njegovu razmjernost i usklađenost s osnovnim pravnim načelima.
Pitanje koje ostaje visjeti u zraku
Kako je Slovenija uspjela u samo nekoliko tjedana donijeti tako opsežan, restriktivan i kontroverzan zakon — dok drugdje slične mjere godinama stoje u ladicama, zaglavljene između procedura, javnih rasprava i političkog oportunizma?
I, u širem kontekstu: ako je jedna mala članica EU-a sposobna u rekordnom roku prelomiti i posegnuti za poludrastičnim mjerama, kako je moguće da sama Europska unija, s armijom uredbi, preporuka i strateških dokumenata, još uvijek nije u stanju spriječiti terorizam i ozbiljniji kriminal?
Možda je, uz svu tu birokratsku gužvu baš sigurnost postala ono kroz što se više ne može ignorirati.
