Za 2026. godinu, Europska komisija prognozira daljnje usmjeravanje na inovacije i zelenu transformaciju kao ključne pokretače budućeg rasta
Europska unija se u 2025. godini suočava s izazovima usporenog gospodarskog rasta, koji bi prema projekcijama Europske komisije mogao iznositi samo 1% BDP-a, dok su ranije prognoze bile optimističnije. U 2026. godini očekuje se da će EU nastaviti borbu s problemima niskog rasta, visokom inflacijom i nesigurnim globalnim tržištima.
Inflacija, koja je u 2023. godini počela opadati, i dalje ostaje visoka u većem dijelu EU, s prosječnim stopama od 4,3% do 4,7% u 2025. godini. Kamatne stope Europske središnje banke (ECB) ostale su visoke, s ciljem suzbijanja inflacijskih pritisaka, ali to također ima negativne učinke na investicije i potrošnju. Europska središnja banka nastavit će politiku “visokih kamata” do 2026. godine, jer inflacija i dalje ostaje iznad ciljanih razina.
Visoki troškovi energije
Iako su kamatne stope stabilne, povećana neizvjesnost u globalnim trgovinskim odnosima, uključujući odnos s ključnim partnerima poput Sjedinjenih Država i Kine, i dalje ometa vanjsku trgovinu. Sjedinjene Države, koje se suočavaju s vlastitim problemima inflacije, također donose protekcionističke mjere koje utječu na europske izvozničke sektore.
Pored toga, EU nastavlja s naporima na ubrzanju transformacije prema zelenoj ekonomiji i održivom razvoju. Ulaganja u zelene tehnologije, poput obnovljivih izvora energije i električnih vozila, nastavljaju rasti, no visoki troškovi energije i oporavak od globalnih poremećaja u opskrbi energentima u 2022. i 2023. godini usporavaju puni potencijal rasta u tom sektoru.
Demografski izazovi također ostaju ključni. S porastom stope starenja stanovništva u većini EU zemalja, potreba za reformama mirovinskog sustava i zdravstva postaje još hitnija. Očekuje se da će u 2026. godini zemlje EU biti pod sve većim pritiscima za povećanje ulaganja u digitalizaciju zdravstvenih usluga i pametnu infrastrukturu kako bi se zadovoljile potrebe starijeg stanovništva.
Ulaganje u tehnologije
Dok sjeverne i zapadne članice EU, poput Švedske, Nizozemske i Njemačke, pokazuju slabiji gospodarski rast, južne zemlje poput Španjolske i Portugala nastavljaju ostvarivati bolje rezultate zahvaljujući novim strukturnim reformama i većim ulaganjima u tehnologiju. Ove zemlje predvode proces digitalizacije industrije i infrastrukture, dok istovremeno jačaju svoje socijalne mreže.
Za 2026. godinu, Europska komisija prognozira daljnje usmjeravanje na inovacije i zelenu transformaciju kao ključne pokretače budućeg rasta. Ujedno se očekuje i povećani pritisak na članice EU da podrže održivu fiskalnu politiku, dok istovremeno zadržavaju konkurentnost na globalnom tržištu. Europska unija će također morati odgovoriti na izazove koji dolaze iz novih tržišta poput Indije, Afrike i drugih regija u razvoju, koji se brzo pozicioniraju kao konkurenti u globalnoj trgovini.
Ovaj pregled temelji se na najnovijim projekcijama i analizama Europske komisije, Eurostata i izvještaja Europske središnje banke iz 2025. godine.
