Cijene nafte ponovno su porasle nakon što su propali novi pokušaji pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, čime se dodatno povećava pritisak na globalno gospodarstvo.
Brent nafta porasla je oko 2 posto i dosegnula 109,33 dolara po barelu, dok je američka sirova nafta porasla na 96,78 dolara. Riječ je o nastavku rasta koji traje već danima, a ukupno povećanje prelazi 10 posto od prošlog tjedna.
Razlog je jasan. Američki predsjednik Donald Trump otkazao je slanje pregovaračkog tima u Pakistan, čime su razgovori s Iranom ponovno zaustavljeni. Istodobno, ključni Hormuški tjesnac ostaje praktički zatvoren zbog sukoba, što izravno ugrožava opskrbu energentima.
Kroz taj pomorski prolaz inače prolazi oko 20 posto svjetske nafte i ukapljenog plina. Svako dulje zatvaranje odmah se prelijeva na cijene goriva, transporta i proizvodnje.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi potvrdio je da su u tijeku razgovori s Omanom i Rusijom, no bez konkretnih pomaka prema smirivanju situacije.
Stručnjaci upozoravaju da posljedice neće ostati samo na energentima. Rast cijena nafte utječe na cijeli lanac opskrbe, od industrije do svakodnevnih proizvoda. Ako blokada potraje, udar na tržište mogao bi biti znatno širi i dugotrajniji.
Tržišta zasad reagiraju oprezno. Ulagači čekaju konkretne znakove smirivanja sukoba, a ne samo političke najave koje se mogu brzo promijeniti.
Za Hrvatsku to ima izravan učinak. Više cijene nafte znače skuplje gorivo, rast troškova prijevoza i dodatni inflacijski pritisak. Uoči turističke sezone, svaki poremećaj na energetskom tržištu brzo se prelijeva na cijene usluga i konkurentnost, što ovaj globalni sukob čini i domaćim ekonomskim problemom.
