U Zagrebu je održan 15. Hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem, središnje nacionalno okupljanje stručnjaka iz područja biologije, ekologije, biomedicine i obrazovanja. Kongres je okupio više od 300 sudionika iz Hrvatske i inozemstva, uključujući istaknute znanstvenike, nastavnike, stručnjake iz prakse te velik broj studenata. Organizator događaja bilo je Hrvatsko biološko društvo, uz potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Agencije za odgoj i obrazovanje, Biološkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu te Turističke zajednice grada Zagreba. Ovaj skup već tradicionalno predstavlja platformu za predstavljanje najnovijih znanstvenih spoznaja i jačanje suradnje unutar biološke zajednice.
Znanstveni program obuhvatio je širok raspon aktivnosti: plenarne govore svjetski priznatih stručnjaka, tematska usmena izlaganja, posterske sesije, radionice te okrugle stolove posvećene aktualnim izazovima u biologiji i zaštiti okoliša. U fokusu su bile teme iz evolucije, molekularne biologije, biomedicine, botanike, zoologije, ekologije, konzervacijske biologije i biologije mora, čime je kongres potvrdio svoju ulogu kao najvažnijeg interdisciplinarnog događaja za biološke znanosti u Hrvatskoj.
Posebno zapažen nastup imali su mladi istraživači s Odjela za biologiju u Osijeku. Gabrijel Mirković biolog iz Osijeka predstavio je poster u sklopu sekcije posvećene ekotoksikologiji i molekularnoj fiziologiji biljaka. Njegovo istraživanje usmjereno je na integriranu ekotoksikološku procjenu smjesa bisfenolnih analoga (BPA, BPS, BPF, BPAF), kemikalija koje se sve češće pojavljuju u okolišu kao posljedica industrijske i potrošačke upotrebe. Korištenjem modelnog makrofita Spirodela polyrhiza analizirani su morfometrijski, fotosintetski i biokemijski biomarkeri, s posebnim naglaskom na oksidativni stres i antioksidativne enzime. Rezultati su pokazali da okolišno relevantne koncentracije mogu izazvati hormetički odgovor i blago potaknuti rast, dok visoke koncentracije smjese dovode do ozbiljnog poremećaja redoks homeostaze, oštećenja tkiva i pada fotosintetske učinkovitosti. Time je još jednom potvrđeno da bisfenolni analozi, premda često promovirani kao sigurnije zamjene za BPA, mogu predstavljati ozbiljan rizik za vodene ekosustave.
Velik interes izazvao je i nastup Sabine Alić, studentice druge godine diplomskog studija Zaštita prirode i okoliša, koja je predstavila svoj prvoautorski rad pod nazivom First Assessment of Blood Biomarkers in Great Cormorants (Phalacrocorax carbo) from the Kopački Rit Nature Park. Istraživanje donosi prvi sustavni pregled aktivnosti enzimskih i neenzimskih biomarkera u krvi ptića velikog vranca u Hrvatskoj te predstavlja važan doprinos razumijevanju izloženosti ptica okolišnim zagađivalima. U istraživačkom timu sudjelovali su i studenti Rocco Nekić i drugi članovi Odjela za biologiju, uz stručno vodstvo doc. dr. sc. Alme Mikuške, prof. dr. sc. Mirne Velki i doc. dr. sc. Dore Bjedov. Istraživanje je provedeno u suradnji s Hrvatskim društvom za zaštitu ptica i prirode tijekom prstenovanja 2025. godine.
Oba rada prepoznata su kao vrijedni doprinosi razvoju mladih istraživača te kao primjeri uspješne integracije studenata u suvremena ekološka i ekotoksikološka istraživanja. Kongres je još jednom potvrdio važnost znanstvene suradnje i ulaganja u mlade stručnjake koji će oblikovati budućnost biologije i zaštite prirode u Hrvatskoj.
