Hrvatska

U Kneževom dvoru u Dubrovniku ovaj tjedan obilježena je 65. godišnjica Nacionalnog parka Mljet – najstarijeg morskog zaštićenog područja na Mediteranu i jednog od najvrjednijih prirodnih dragulja južne Hrvatske.

U emisiji Pleter emitiran je razgovor koji nadilazi televizijske okvire i ostavlja snažan trag u javnom prostoru. Gost mi je bio Ivica Arbanas- Lipi,...

Nogometna reprezentacija Hrvatske plasirala se na Svjetsko prvenstvo 2026.

U najnovijoj epizodi emisije „Fenomen tjedna“, voditelj i urednik Marin Vlahović ugostio je Tanju Belobrajdić, nagrađivanu književnicu i braniteljicu Vukovara. U snažnom i emotivnom...

Na cestama Republike Hrvatske 12. studenoga 2025. zabilježen je zabrinjavajući broj prometnih nesreća koje još jednom upozoravaju na nužnost većeg opreza svih sudionika u...

Uoči obljetnice pada grada heroja, Vukovar je ponovno u središtu pozornosti. Na zgradi Zajedničkog vijeća općina (ZVO), krovne organizacije Srba u istočnoj Slavoniji, jutros...

Poljoprivreda u Hrvatskoj nije samo gospodarska grana, nego temelj identiteta, tradicije i opstanka naroda na vlastitoj zemlji. Stoljećima je hrvatski čovjek iz zemlje crpio...

Dok se Hrvatska hvali stabilnim rastom i smanjenjem udjela javnog duga u BDP-u, stvarnost pokazuje drukčiju sliku. Iako su brojke na papiru pozitivne, iza njih stoji zabrinjavajući trend – prevelika ovisnost o rastu potrošnje, rastu plaća u javnom sektoru i povremenim prihodima iz europskih fondova. U 2025. godini, Hrvatska ulazi u razdoblje u kojem se pokazuje da se državnim novcem nije upravljalo dovoljno odgovorno i planski.

Knjiga je u povijesti Hrvata uvijek bila više od papira i riječi. Ona je bila oružje, zaklon i svjetionik. Marulić je prije pet stoljeća pisao „za narod slovinski“, Krleža je kroz književnost tumačio svijet, a knjige su u Domovinskom ratu bile utočište u podrumima i rovovima. Danas, međutim, čini se da knjiga gubi svoje mjesto u društvu koje sve manje čita i sve brže zaboravlja.

Hrvatska se godinama nalazi u začaranom krugu čekanja. Građani čekaju da država riješi probleme, država čeka da Bruxelles pošalje novac, a poduzetnici – koji stvaraju vrijednost – često čekaju 'bolje uvjete'. No iskustvo posljednjih godina pokazuje da oni koji su napredovali, nisu čekali nikoga. Sami su stvarali prilike.

Malo i srednje poduzetništvo čini više od 99 posto svih hrvatskih tvrtki i zapošljava gotovo dvije trećine radne snage. Ipak, taj sektor i dalje nosi najveći teret poreza, birokracije i nepredvidivih propisa. Ako Hrvatska želi stvarni, a ne samo statistički rast, jačanje malog poduzetništva mora postati nacionalni prioritet.

Hrvatska godinama sluša iste preporuke – smanjiti javni sektor, reformirati pravosuđe, učiniti porezni sustav pravednijim, ojačati obrazovanje i potaknuti produktivnost. No, svaka nova vlada, bez obzira na boju, iznova odgađa te reforme. Zašto se ništa ne mijenja, iako svi znaju da bi promjene bile nužn