Europska unija priprema uvođenje novog digitalnog identiteta koji će sadržavati dodatne biometrijske podatke građana, među kojima su i fotografija visoke rezolucije te otisci prstiju. Ova inicijativa dio je šireg plana digitalne transformacije administracije u državama članicama, no izaziva sve više rasprava i pitanja o zaštiti privatnosti.
Prema dostupnim informacijama, novi digitalni dokument trebao bi objediniti niz osobnih podataka u jedinstvenom, standardiziranom sustavu koji će funkcionirati u cijeloj EU. Dokument će biti dostupan u digitalnom obliku – putem mobilnih aplikacija i sigurnih online platformi – a krajnji cilj je olakšati identifikaciju građana u raznim situacijama, od korištenja javnih usluga do poslovanja s privatnim sektorom.
Olakšavanje procedura i unaprjeđenje sigurnosti
Iz Europske komisije poručuju da je uvođenje digitalnog identiteta ključno za sprječavanje krađa identiteta, prijevara i zlouporaba dokumenata. Novi sustav trebao bi ubrzati administrativne procese, smanjiti birokraciju te omogućiti građanima jednostavniji pristup zdravstvenim, financijskim, poreznim i drugim uslugama bez nepotrebnog gubljenja vremena.
EU ističe da će biometrijski podaci imati važnu ulogu u povećanju sigurnosti jer nude precizniju provjeru identiteta od dosadašnjih metoda. Tehnologija bi trebala biti kompatibilna u svim državama članicama, što znači da će građani koristiti isti standard identifikacije gdje god se nalazili unutar Unije.
Strah od nadzora i zlouporaba podataka
S druge strane, kritičari upozoravaju da se radi o još jednom vidu centralizacije iznimno osjetljivih osobnih podataka. Organizacije za zaštitu privatnosti upozoravaju na mogućnost zlouporabe, hakiranja i masovnog curenja podataka, što bi imalo teške posljedice za milijune građana.
Poseban zabrinutost izaziva činjenica da bi, s novim digitalnim identitetom, država mogla steći nepregledan uvid u privatne aktivnosti pojedinca, osobito ako se sustav poveže s postojećim bazama i digitalnim platformama. Postavlja se pitanje tko će sve imati pristup tim podacima i pod kojim uvjetima.
Europska unija uvjerava da će sustav biti zaštićen najmodernijim sigurnosnim mehanizmima te da će se strogo poštovati GDPR propisi. No, dio stručnjaka smatra da potpuna sigurnost u digitalnom prostoru ne postoji te da centralizirane baze uvijek predstavljaju potencijalni rizik.
Kad građane očekuje nova promjena?
Detalji o tome kada će novi digitalni identitet biti uveden još nisu poznati. Očekuje se da će prijedlog uskoro biti upućen državama članicama na razmatranje, nakon čega bi moglo uslijediti postupno uvođenje.
Ako se plan ostvari, građani bi u relativno kratkom roku mogli imati još jedan digitalni dokument koji će postati dio svakodnevice – bilo da je riječ o zdravstvenom sustavu, bankovnim uslugama ili komunikaciji s javnom upravom.
Za sada ostaje otvoreno pitanje: predstavlja li ovaj potez modernizaciju koja će olakšati život, ili novu razinu nadzora nad građanima? Rasprave će, čini se, tek početi.
