Europska komisija utvrdila da su pojedine članice već preopterećene migracijskim pritiscima
Neke zemlje Europske unije, među kojima su Hrvatska i Njemačka, neće morati primati nove migrante u sklopu novog europskog mehanizma za raspodjelu izbjeglica. Europska komisija zaključila je da su te države već sada izložene prekomjernom migracijskom pritisku i da bi daljnji prihvat dodatno opteretio njihove kapacitete.
Hrvatska među najopterećenijima
Kako stoji u analizi povjerenika EU-a za unutarnje poslove Magnusa Brunnera, Hrvatska i druge navedene zemlje već sada skrbe za velik broj tražitelja azila – često i za one koji bi, prema europskim pravilima, trebali biti pod odgovornošću drugih država članica.
Zbog toga će ove zemlje moći biti djelomično ili potpuno izuzete od obveze prihvata migranata, ali i od drugih oblika solidarnosti, poput financijskih uplata ili materijalnih doprinosa u europski fond solidarnosti.
S druge strane, države koje nisu pod pritiskom migracija moći će pomoći financiranjem projekata za borbu protiv nezakonitih migracija u trećim zemljama ili davanjem materijalne pomoći onima koji su najopterećeniji.
Europska unija time prvi put službeno priznaje da su Hrvatska, Njemačka i još niz članica dosegle gornju granicu svojih migracijskih kapaciteta. Privremeno izuzeće do 2026. godine trebalo bi im omogućiti predah, ali i vrijeme za prilagodbu novom sustavu zajedničke europske migracijske politike.
Izuzeće do kraja 2026. godine
Prema podacima koje prenosi Deutsche Welle, uz Hrvatsku i Njemačku pravo na izuzeće imaju i Belgija, Bugarska, Estonija, Francuska, Finska, Irska, Litva, Latvija, Nizozemska i Poljska. Te zemlje mogu zatražiti da do kraja 2026. godine ne sudjeluju u prihvatu dodatnih migranata u okviru novog mehanizma solidarnosti EU-a. Cilj tog mehanizma, koji je dio reforme zajedničke migracijske i azilne politike, jest pravednija raspodjela odgovornosti među državama članicama.
Komisija priprema daljnje korake
Izvješće Europske komisije o mehanizmu solidarnosti sada će biti temelj za raspravu među državama članicama. Komisija je državama dostavila i detaljne brojčane pokazatelje migracijskog opterećenja, no ti podaci zasad nisu objavljeni javno.
Nova pravila predstavljaju pokušaj stvaranja funkcionalnijeg sustava solidarnosti unutar Europske unije, koji bi spriječio prekomjerni pritisak na države na granicama Unije – među kojima je i Hrvatska, koja je posljednjih godina postala jedno od glavnih tranzitnih
područja na balkanskoj migrantskoj ruti.
