Hrvatska u ovom trenutku ulaže oko dvije milijarde eura u energetski sektor, a ključni projekti odnose se na proširenje LNG terminala na Krku, razvoj plinske infrastrukture, modernizaciju elektroenergetske mreže i pripremu za vodikovu energetiku.
Poručeno je to u Opatiji na otvorenju 41. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin, jednog od najvažnijih energetskih skupova u jugoistočnoj Europi koji već desetljećima okuplja vodeće ljude energetskog sektora.
Državni tajnik Vedran Špehar istaknuo je kako prirodni plin, unatoč snažnom razvoju obnovljivih izvora energije, ostaje ključan za stabilnost opskrbe i funkcioniranje europskog gospodarstva tijekom energetske tranzicije.
Posebno je naglasio važnost LNG terminala na Krku i jačanja plinske infrastrukture prema Mađarskoj i Sloveniji, za što je osigurano više od 559 milijuna eura. Dio infrastrukture već se prilagođava budućem transportu vodika.
Dodatnih više od 560 milijuna eura ulaže se u modernizaciju elektroenergetske mreže kako bi sustav mogao odgovoriti na rastuće potrebe gospodarstva i energetsku tranziciju.
Na skupu je istaknuto i kako Hrvatska paralelno razvija projekte povezane s vodikom, geotermalnom energijom i mogućim korištenjem malih modularnih nuklearnih reaktora, tehnologije o kojoj se posljednjih godina sve ozbiljnije raspravlja u Europi.
Za istraživanje geotermalnih potencijala na šest lokacija u sjevernoj Hrvatskoj osigurano je više od 51 milijun eura.
Rat u Ukrajini i energetska kriza posljednjih godina potpuno su promijenili europsku energetsku politiku, a pitanje sigurnosti opskrbe postalo je jedno od ključnih političkih i gospodarskih pitanja Europske unije.
Upravo zbog toga Hrvatska ubrzano ulaže u energetsku infrastrukturu i pokušava dodatno ojačati svoju poziciju regionalnog energetskog čvorišta na prostoru jugoistočne Europe.
