Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović poručio je u Rijeci kako od toga grada očekuje da postane jedno od vodećih hrvatskih središta znanja, ekonomije i akademske izvrsnosti.
Na svečanoj sjednici Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, održanoj povodom 65. obljetnice Fakulteta, Milanović je naglasio kako Rijeka zbog svoje povijesti i gospodarske tradicije ima potencijal biti puno više od regionalnog sveučilišnog središta.
„Očekujem da ovo bude centar znanja, prestiža i izvrsnosti. Očekujem da se ovdje dolazi na školovanje jer su potencijal, znanje i iskustvo veliki“, rekao je predsjednik Milanović.
Govoreći o identitetu grada, istaknuo je kako je Rijeka rasla na trgovini, brodarstvu, luci, financijama i međunarodnoj razmjeni.
„Rijeka je grad trgovine, brodarstva, lučkih poslova, novčarstva, osiguranja i svega onoga što uz to ide. Rijeka je uvijek bila europski grad – otvoren i višenacionalan kroz veći dio svoje povijesti“, poručio je.
Dodao je kako se povijest gradova ne smije brisati jer upravo ona oblikuje njihov identitet i posebnost.
Posebno se osvrnuo na stanje u visokom obrazovanju i Bolonjski proces, koji je otvoreno kritizirao.
Prema njegovim riječima, reforma visokog obrazovanja donijela je više loših nego dobrih posljedica, iako je dovela do određenog „pročišćavanja“ sustava.
„Studij nije za svakoga i ne mora biti za svakoga. Nije sramota ne završiti studij i ne studirati. Studij mora biti izvrstan, ovo mora biti klasa“, rekao je Milanović.
Na svečanoj sjednici sudjelovali su i dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Saša Drezgić, rektor Sveučilišta u Rijeci Goran Hauser, gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović te ministar financija Tomislav Ćorić.
Dodijeljena su i priznanja zaslužnim pojedincima i partnerima Fakulteta.
Milanovićeve izjave dolaze u trenutku kada hrvatsko visoko obrazovanje sve više opterećuju pad broja studenata, odlazak mladih stručnjaka i pitanje kvalitete studijskih programa. Upravo zato sve češće se otvara rasprava treba li Hrvatskoj manji broj fakulteta, ali s jačim standardima i većom međunarodnom konkurentnošću.
