Parlamentarna većina podržat će Mirtu Matić za predsjednicu Vrhovnog suda, dok izbor sudaca Ustavnog suda ostaje otvoreno pitanje koje bez političkog dogovora može dovesti do blokade sustava.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković jasno je razdvojio dva procesa. Za izbor predsjednice Vrhovnog suda postoji većina i ta će odluka biti donesena već idućih dana. S druge strane, za izbor sudaca Ustavnog suda potrebna je dvotrećinska većina koje bez oporbe nema.
Plenković tvrdi da su pregovori o izboru sudaca Ustavnog suda bili pred završetkom, ali da je oporba odustala od već usuglašenih rješenja. Kao prihvatljiva imena spominjali su se sudac Vrhovnog suda Damir Pajalić i odvjetnik Krešimir Sučević, dok je treće ime bilo predmet političkog dogovora. Vladajući su, prema njegovim riječima, pristali na izmjene, ali je proces zaustavljen uz obrazloženje da se ne želi povezivati izbor predsjednice Vrhovnog suda i izbor sudaca Ustavnog suda.
Sada, tvrdi premijer, taj uvjet više ne postoji, ali dogovor i dalje izostaje. Time je odgovornost za izbor sudaca Ustavnog suda prebacio na oporbu.
U istupu se dotaknuo i gospodarskih pokazatelja. Hrvatska bilježi nezaposlenost ispod četiri posto, javni dug iznosi 56,3 posto BDP-a, a potvrđen je i investicijski kreditni rejting. Spomenuo je i investiciju Končara i Siemens Energyja vrijednu 260 milijuna eura uz najavljenih 350 novih radnih mjesta.
Istodobno je upozorio na inflacijske pritiske i rast cijena energenata te na problem konkurentnosti u turizmu, posebno u segmentu srednje kategorije smještaja gdje su cijene, kako je rekao, više nego kod konkurencije.
U ovom trenutku situacija je jasna. Predsjednica Vrhovnog suda bit će izabrana jer za to postoji većina. Izbor sudaca Ustavnog suda ovisi o političkom dogovoru koji trenutačno ne postoji. Ako do tog dogovora ne dođe, pitanje više nije političko nego institucionalno jer bez punog sastava Ustavnog suda raste rizik pravne nesigurnosti i blokade ključnih odluka u državi.
