Ministarstvo zdravstva i HZZO predstavili su paket mjera koji od lipnja donosi do 18 posto veća sredstva za timove u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i značajno širenje njihovih obveza.
Mjere obuhvaćaju oko 3000 pružatelja usluga, uključujući obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i stomatologiju. Cilj je jasan. Više dijagnostike i liječenja prebaciti iz bolnica u ordinacije.
U praksi to znači konkretne promjene. Liječnici obiteljske medicine ubuduće će pratiti kronične bolesnike, obrađivati pacijente nakon otpusta iz bolnice i provoditi dodatne zahvate poput uklanjanja dobroćudnih kožnih promjena.
Uvodi se i osnovni laboratorijski panel, a ordinacije će dobiti opremu poput holtera za EKG i tlaka. Dio pregleda koji se danas obavlja u bolnicama seli se direktno u primarnu razinu.
Sustav financiranja se također mijenja. Evidentirat će se svaki obavljeni postupak, a timovi na slabije naseljenim područjima dobit će jednaka sredstva za rad kao i oni s većim brojem pacijenata.
Procijenjeni trošak reforme iznosi između 50 i 60 milijuna eura godišnje.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić poručuje da je cilj pretvoriti primarnu zdravstvenu zaštitu iz administrativnog sustava u aktivnog pružatelja usluga. Drugim riječima, liječnici više neće biti samo posrednici nego i nositelji većeg dijela liječenja.
Za Hrvatsku ovo znači veliki zaokret, ali i rizik. Ako ordinacije doista preuzmu veći dio posla, bolnice bi mogle biti rasterećene. Ako ne, sustav će dobiti samo još jednu razinu opterećenja bez stvarnog učinka. Upravo zato ključ neće biti u najavi mjera, nego u njihovoj provedbi na terenu.
