Nagla nestabilnost na tržištu nafte izravno prijeti hrvatskom gospodarstvu, a svaki rast cijene od 10 dolara po barelu državu godišnje košta oko 250 milijuna dolara.
Nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku cijena nafte probila je razinu od 110 dolara, da bi potom u samo nekoliko sati pala prema 90 dolara. Takve oscilacije jasno pokazuju koliko je tržište osjetljivo i koliko brzo udar prelazi na Europu i Hrvatsku.
Premijer Andrej Plenković upozorio je da Hrvatska, kao uvoznik energenata, izravno osjeća posljedice globalnih poremećaja. Ako bi se više cijene zadržale dulje vrijeme, ukupni trošak uvoza mogao bi narasti i do milijardu dolara godišnje.
Poseban problem je ovisnost Europe o uvozu. Europska unija uvozi gotovo svu naftu i većinu plina koji troši, što svaku krizu automatski pretvara u inflacijski i gospodarski udar.
Dodatni rizik dolazi iz Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte. Svako zatvaranje ili ograničenje prometa kroz taj pravac odmah podiže cijene i stvara lančanu reakciju u industriji, prijevozu i opskrbi hranom.
Tržište je već pokazalo koliko je nestabilno. Cijene ne rastu postupno nego u skokovima, a nakon svake krize rijetko se vraćaju na stare razine.
Za Hrvatsku to znači vrlo konkretan scenarij. Više cijene goriva prelijevaju se na prijevoz, turizam, poljoprivredu i na kraju na životni standard građana.
Hrvatska nema luksuz ignorirati globalne krize. Energetska sigurnost više nije samo ekonomsko pitanje nego pitanje stabilnosti države.
