Na 129. sjednici Vlade Republike Hrvatske premijer Andrej Plenković iznio je najnovije makroekonomske pokazatelje prema kojima hrvatsko gospodarstvo raste već 19. kvartal zaredom, što je jedan od najdužih i najstabilnijih pozitivnih trendova u Europskoj uniji. Hrvatska je pritom jedna od samo pet država članica EU koje od 2021. bilježe kontinuiran rast.
Prema iznesenim podacima , BDP je u trećem tromjesečju 2025. porastao za 2,3 % na godišnjoj razini. Iako je riječ o blagom usporavanju u odnosu na isto razdoblje prošle godine, Hrvatska i dalje ostvaruje iznadprosječne stope rasta u usporedbi s prosjekom Europske unije (+1,5 %) i europodručja (+1,3 %).
Najveći doprinos rastu dala su ulaganja, koja su porasla za 7,5 %. Vlada ističe kako je investicijski zamah značajno potaknut učinkovitim korištenjem europskih sredstava, osobito iz Mehanizma za oporavak i otpornost (NPOO) te drugih EU fondova.
Hrvatska prema novim procjenama nastavlja sustizati države koje su ranije koristile pogodnosti članstva u Europskoj uniji.
Očekuje se da će 2025. završiti na 78 % prosječne razvijenosti EU, čime bi Hrvatska bila ispred Slovačke, Grčke, Latvije i Bugarske, a izjednačila bi se s Mađarskom.
Europska komisija prognozira da bi Hrvatska u 2026. mogla rasti 2,7 %, što je gotovo dvostruko iznad očekivanog prosjeka EU (+1,4 %). I VladaRH time najavljuje nastavak hvatanja koraka s razvijenijim državama članicama.
Kao konkretan rezultat članstva u Uniji istaknut je i podatak da je Hrvatska dosad u neto plusu od 18 milijardi eura, odnosno da je iz proračuna EU povukla znatno više sredstava nego što je uplatila.
A mnoge veseli podatak da prema inicijalnoj procjeni, u novom Višegodišnjem financijskom okviru (2028.–2034.) Hrvatska bi trebala imati na raspolaganju 16,8 milijardi eura.
