Predsjednik Republike Zoran Milanović i mađarski predsjednik Tamás Sulyok posjetili su danas Kopačevo u Baranji, gdje su razgovarali s predstavnicima mađarske zajednice u Hrvatskoj. Susret je održan u Domu Mađara, nakon sastanka u Bilju s vodstvom Demokratske zajednice Mađara Hrvatske predvođene saborskim zastupnikom Robertom Jankovicsom.
Milanović je poručio kako Hrvatsku i Mađarsku povezuje duga povijest suživota te da su manjine ključan most suradnje dviju država. „Iako je autonomija prvenstveno kulturna, njezini su učinci i politički“, istaknuo je, dodavši da su odnosi između država stabilni i dobro uređeni, posebno kada je riječ o manjinskim pravima. Naglasio je i da je status hrvatske manjine u Mađarskoj te mađarske manjine u Hrvatskoj „politički uzorno uređen“ i u europskom smislu iznad prosjeka.
Novinarski osvrt: svečanosti i govori, ali stvarnost Baranje ostaje ista
Unatoč redovitim protokolarnim posjetima i naglašavanju dobrih odnosa, ostaje činjenica da Baranja i hrvatska i mađarska kontinuirano spada među najnerazvijenije i najmanje iskorištene regije u objema državama. Godinama se govori o potencijalu poljoprivrede, turizma, prekogranične suradnje i prirodnih resursa, no konkretni razvojni iskoraci izostaju.
I dok se na političkim razinama često čuju riječi o „zajedničkoj povijesti“ i „suradnji“, Baranja se na terenu suočava s depopulacijom, odlaskom mladih, zapuštenom infrastrukturom i nedostatkom ozbiljnih investicija. Ni Hrvatska ni Mađarska još nisu iskoristile svoju baranjsku stranu onako kako bi mogle bilo gospodarski, bilo strateški.
S druge strane, upravo manjinske zajednice i hrvatska u Mađarskoj i mađarska u Hrvatskoj često predstavljaju jedine žive poveznice koje na terenu održavaju kulturni život, školstvo, tradiciju i prekogranične kontakte. U mnogim sredinama, one rade više na stvarnoj suradnji nego što to čine institucije.
Nastavak protokolarnog programa
Posjet predsjednika dviju država nastavljen je u Pečuhu, gdje će sudjelovati na obilježavanju Dana Hrvata u Mađarskoj te na proslavama 30. obljetnice Hrvatske državne samouprave i 35. obljetnice Saveza Hrvata u Mađarskoj. I ondje će glavne teme, kao i uvijek, biti očuvanje identiteta, obrazovanja i kulturne autonomije hrvatske zajednice, koja se već desetljećima smatra jednom od organiziranijih manjina u susjedstvu.


