Obrana postaje središnje pitanje europske i nacionalne sigurnosti
Sigurnost i obrana potvrđene su kao jedno od ključnih pitanja europske politike u novim globalnim okolnostima obilježenima ratom u Europi, rastućim geopolitičkim napetostima i promjenama u transatlantskim odnosima. Europsko vijeće raspravljalo je o jačanju obrambenih kapaciteta, novim financijskim instrumentima te povećanim obvezama država članica.
U tom kontekstu istaknuto je kako je na summitu NATO-a u Haagu dogovoren okvir prema kojem će države članice do 2035. godine izdvajati 3,5 posto BDP-a za obranu te dodatnih 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti. Time se obrana potvrđuje kao dugoročni strateški prioritet, a ne privremena reakcija na aktualne krize.
Hrvatska je u proračunskoj 2025. godini dosegnula razinu izdvajanja za obranu od 2,08 posto BDP-a, u iznosu od gotovo dvije milijarde eura, pri čemu je više od trećine sredstava usmjereno u modernizaciju Oružanih snaga. Naglašeno je da se ulaganja odnose na jačanje sposobnosti, interoperabilnost s NATO saveznicima te podizanje ukupne razine sigurnosti države.
Posebno je istaknuto da su u tijeku procedure vezane uz Instrument SAFE, kroz koji je Hrvatskoj na raspolaganju oko 1,7 milijardi eura zajma za dodatna ulaganja u obranu. Očekuje se da će ta sredstva biti dostupna u sljedećim mjesecima, čime se otvara prostor za ubrzanje modernizacijskih projekata.
Naglašeno je kako sigurnost više nije isključivo vojno pitanje, već obuhvaća energetsku stabilnost, otpornost infrastrukture, tehnološku sigurnost i zaštitu kritičnih sustava. U tom smislu, obrambena politika promatra se kao sastavni dio ukupne nacionalne sigurnosti i europske stabilnosti.
Poručeno je kako Hrvatska ostaje pouzdan saveznik unutar NATO-a i Europske unije, uz jasno opredjeljenje za jačanje vlastitih obrambenih sposobnosti u skladu s nacionalnim interesima i međunarodnim obvezama.
