Rast plaća i životnog standarda mora postati jedno od glavnih mjerila uspješnosti hrvatske gospodarske politike, poručili su predstavnici Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja i Školskog sindikata Preporod.
Na okruglom stolu pod nazivom „Sit gladnom ne vjeruje: zašto plaće moraju rasti?“ upozorili su da građani svakodnevni život ne procjenjuju prema kreditnom rejtingu države i povoljnim makroekonomskim pokazateljima, nego prema iznosu koji im nakon podmirenja osnovnih troškova ostaje na računu.
Sindikati smatraju da Hrvatskoj treba transparentna, predvidiva i dugoročno održiva politika plaća. Poručuju da gospodarski rast nema puni smisao ako ga ne prati vidljivo poboljšanje životnog standarda zaposlenih.
Njihova je poruka posebno važna u razdoblju visokih troškova hrane, stanovanja, režija i usluga. Iako država može bilježiti rast gospodarstva i povoljnije financijske pokazatelje, velik dio građana takav napredak ne osjeća u vlastitim kućnim proračunima.
Rasprava o plaćama zato više nije samo pitanje pojedinačnih kolektivnih pregovora ili položaja zaposlenih u javnim službama. Ona se izravno veže uz odlazak radnika, nedostatak stručnog kadra, pad kupovne moći i mogućnost obitelji da planiraju budućnost u Hrvatskoj.
Sindikati traže da rast plaća ne ovisi o povremenim političkim odlukama, nego o jasnim kriterijima i mjerljivim gospodarskim rezultatima. Ključno je pitanje koliko se stvorena vrijednost prenosi na radnike, a koliko dobre brojke ostaju vidljive samo u službenim statističkim izvješćima.
Poruka okruglog stola bila je nedvosmislena: makroekonomski uspjeh vrijedi onoliko koliko ga građani osjećaju kroz veće plaće, sigurnija radna mjesta i bolji životni standard.
