Ministar vanjskih poslova Srbije Marko Đurić u Bruxellesu je zatražio brže uključivanje zemalja zapadnog Balkana u schengenski prostor, tvrdeći kako bi ukidanje granica donijelo desetke milijardi eura nove gospodarske aktivnosti i smanjilo napetosti u regiji.
Đurić je na sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije i država zapadnog Balkana poručio kako Europa više ne bi smjela odgađati otvaranje Schengena za regiju.
„Frustrirajuće je da imamo tvrde granice svakih 150 do 200 kilometara koje prekidaju život ljudi, gospodarstvo i turizam“, rekao je Đurić u Bruxellesu.
Srbijanski ministar tvrdi kako bi uključivanje regije u schengenski prostor moglo otvoriti čak 50 milijardi eura nove gospodarske aktivnosti, uz tvrdnju da to ne bi ugrozilo sigurnost Europske unije.
Ali upravo tu počinje ključni politički i sigurnosni problem cijele ideje.
Schengen nije samo pitanje ukidanja graničnih kontrola, nego prije svega pitanje povjerenja, sigurnosti granica, pravosuđa, migracijske politike i usklađenosti sa standardima Europske unije. Hrvatska je za ulazak u Schengen godinama prolazila stroge tehničke, sigurnosne i političke provjere te ulaganja u zaštitu vanjske granice Europske unije.
Upravo zato dio europskih država vrlo oprezno gleda na ideje o ubrzanom uključivanju država koje još nisu ni članice Europske unije, a kamoli dio zajedničkog sigurnosnog sustava.
Đurić je u Bruxellesu poručio i kako Srbija želi ubrzanje europskih integracija te ocijenio da se Europa mora prilagoditi novim globalnim okolnostima.
Govorio je i o Bosni i Hercegovini, pritom ponovno braneći pozicije Republike Srpske i poručivši kako Srbija smatra da o budućnosti BiH trebaju odlučivati „narodi u BiH, a ne netko sa strane“.
Dotaknuo se i dijaloga Beograda i Prištine, ponovno istaknuvši pitanje Zajednice srpskih općina na Kosovu.
Iako Srbija posljednjih godina pokušava jačati svoju poziciju prema Bruxellesu kroz gospodarstvo i regionalni utjecaj, politička realnost unutar Europske unije zasad je znatno složenija. Brojne članice smatraju kako se europska pravila, sigurnosni standardi i kriteriji ne mogu preskakati političkim pritiscima ili geopolitičkim argumentima, posebno u trenutku kada Europa prolazi kroz najveću sigurnosnu i političku krizu u posljednjim desetljećima.
