Šest od deset europskih transakcija prolazi kroz američku infrastrukturu, poput Vise, Mastercarda i PayPala. Bruxelles to želi promijeniti digitalnim eurom, svojim najambicioznijim planom.
Ovisnost EU-a o stranim platnim sustavima postala je nepodnošljiva u eri trgovinskih ratova, sankcija i geopolitičke fragmentacije. Rasprava o digitalnom euru sve je intenzivnija, no stručnjaci upozoravaju da on neće sam riješiti pitanje europskog suvereniteta u platnim sustavima. Kako ističe Francesconi, suradnja između javnog i privatnog sektora ključna je za uspjeh, dok će konačna uloga digitalnog eura, izvan njegove monetarne funkcije, tek biti definirana. Ideja je da se digitalni euro u budućnosti integrira u digitalne novčanike i funkcionira u okviru šireg europskog platnog ekosustava.
Vizija koja se sve češće spominje temelji se na javno-privatnom partnerstvu u kojem bi različiti sustavi imali svoje uloge. Europa bi, prema tom modelu, bila najjača ako se javne i privatne inicijative nadopunjuju, umjesto da se međusobno preklapaju ili konkuriraju.
Ipak, put do europske alternative postojećim kartičnim sustavima nije jednostavan. Stručnjaci upozoravaju da takva rješenja moraju biti privlačna trgovcima, jednostavna za potrošače i sigurna od prijevara, koje su sve češće kod trenutačnih plaćanja. Osim toga, potrebno je razviti pouzdane mehanizme za rješavanje sporova između korisnika i pružatelja usluga.
Digitalni euro, iako još u fazi razvoja, već je potaknuo promjene u bankarskom sektoru. Politički pritisak oko njegove izgradnje ubrzao je suradnju banaka i razvoj interoperabilnih sustava plaćanja koji su ranije napredovali sporije.
Unatoč tome, analitičari upozoravaju da digitalni euro nije univerzalno rješenje. Njegova međunarodna primjena bila bi ograničena, a loše osmišljen sustav mogao bi utjecati i na stabilnost bankovnih depozita.
Zbog toga se sve više govori o slojevitom modelu platnog sustava: europske platforme poput Wera za domaća i regionalna plaćanja, globalne mreže poput Vise i Mastercarda za međunarodne transakcije, te digitalni euro kao javnu infrastrukturu koju bi podržavala Europska središnja banka, navodi EURONEWS.
