Njemački kancelar Friedrich Merz odbio je zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da NATO saveznici sudjeluju u osiguravanju Hormuškog prolaza tijekom aktualnog rata između SAD-a, Izraela i Irana. Berlin je poručio da taj sukob ne spada u mandat NATO-a i da Njemačka neće sudjelovati u vojnoj operaciji.
Glasnogovornik njemačke vlade Stefan Kornelius izjavio je da „ovaj rat nema veze s NATO-om“ te da Savez nije obvezan intervenirati u takvom sukobu.
„Dok ovaj rat traje, neće biti uključenosti, čak ni u opciju da se Hormuški prolaz održava otvorenim vojnim sredstvima“, poručio je Kornelius.
Rat na Bliskom istoku eskalirao je nakon američko-izraelskih napada na iranske ciljeve, nakon čega je Iran praktično zatvorio Hormuški prolaz – jednu od najvažnijih pomorskih ruta za globalnu trgovinu naftom. Kroz taj prolaz u normalnim okolnostima prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom, pa je zatvaranje izazvalo snažan rast cijena na svjetskim tržištima.
Predsjednik Trump pozvao je NATO saveznike da pomognu u osiguravanju pomorskog prolaza te upozorio da savez ima „vrlo lošu budućnost“ ako europske zemlje ne pruže potporu.
Njemačka vlada, međutim, ostaje pri stavu da NATO ima obrambeni mandat koji se odnosi na zaštitu teritorija država članica, a ne na operacije u sukobima koji nisu izravna prijetnja savezu.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius dodatno je potvrdio da Berlin neće sudjelovati u vojnoj operaciji, iako podržava diplomatske napore za stabilizaciju situacije i sigurnost pomorskog prometa.
Sličan oprez pokazale su i druge europske zemlje. Prema izjavama europskih dužnosnika, Europa ne želi ulaziti u novi vojni sukob na Bliskom istoku, osobito bez jasne međunarodne strategije za završetak rata.
Analitičari ističu da ova situacija otvara novo poglavlje napetosti između Washingtona i europskih saveznika. Trump je još ranije kritizirao NATO i optuživao europske države da nedovoljno ulažu u sigurnost, dok europske vlade sve češće naglašavaju potrebu za autonomnijom sigurnosnom politikom.
Rat između SAD-a, Izraela i Irana već sada snažno utječe na globalno gospodarstvo i energetsku sigurnost. Ako se sukob dodatno proširi, razlike u pristupu između Sjedinjenih Država i europskih saveznika mogle bi postati još izraženije.
