Srbija i Kina u srpnju 2025. godine održale su prve zajedničke vojne vježbe, čime je dodatno produbljena vojna suradnja između Beograda i Pekinga. Vježba pod nazivom „Peace Guardian 2025“ (Čuvar mira 2025) izazvala je pozornost u Europskoj uniji i NATO-u te otvorila pitanje kakve bi dugoročne posljedice takvo partnerstvo moglo imati za sigurnosnu ravnotežu na Balkanu.
Vježbe su održane od 19. do 28. srpnja 2025. u kineskoj provinciji Hebei, a sudjelovali su pripadnici 72. brigade za specijalne operacije Vojske Srbije i specijalne postrojbe Narodnooslobodilačke vojske Kine. O tome smo pisali u nekoliko navrata na narodno.hr.
Prema dostupnim informacijama, glavni naglasak bio je na primjeni bespilotnih letjelica u specijalnim operacijama, području koje posljednjih godina ima sve veću ulogu u suvremenim sukobima.
Uz to su provedene i aktivnosti poput:
- bojevog gađanja
- taktičkih manevara
- specijalističke obuke za djelovanje u zahtjevnim uvjetima.
Kinesko Ministarstvo obrane navelo je kako je cilj vježbi bio jačanje borbenih sposobnosti i produbljivanje vojne suradnje dviju država.
Iz srpskog Ministarstva obrane poručeno je da vježba predstavlja „snažan impuls vojno-vojnoj suradnji“ i dodatnu priliku za razmjenu iskustava između dviju vojski.
Ova aktivnost ujedno predstavlja i korak dalje u odnosu na raniju suradnju koja se uglavnom svodila na policijske protuterorističke obuke 2019. i 2024. godine.
Srbija jedina kandidatkinja za EU s vojnim vježbama s Kinom
Posebnu pozornost izaziva činjenica da je Srbija jedina država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji koja provodi vojne vježbe s Kinom.
U Bruxellesu i u NATO-u takvi potezi izazivaju zabrinutost jer se odvijaju u trenutku kada Zapad nastoji ograničiti vojni utjecaj Pekinga u Europi.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte istaknuo je kako Savez pomno prati razvoj situacije, naglašavajući da Srbija ima pravo na vlastite vanjskopolitičke odluke, ali da takva suradnja može dodatno zakomplicirati njezin europski put. Važno je prisjetiti se čiji je ,,učenik’’ Vučić.
Kinesko naoružanje već u sastavu srpske vojske
Vojna suradnja između Srbije i Kine razvija se već nekoliko godina.
Beograd je već uveo u operativnu uporabu kineski protuzračni sustav FK-3, dok srpska vojska koristi i bespilotne letjelice CH-92A kineske proizvodnje. Upravo takva tehnologija bila je u središtu vježbe održane u Kini.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tijekom posjeta Pekingu 2025. godine dodatno je naglasio važnost strateške suradnje s Kinom te najavio nastavak modernizacije vojske i nove nabave naoružanja.
Istodobno je u više navrata govorio o regionalnim sigurnosnim prijetnjama, optužujući Hrvatsku, Kosovo i Albaniju za formiranje „vojne alijanse protiv Srbije“.
Geopolitički signal, ali i unutarnjopolitička poruka
Dio sigurnosnih analitičara smatra da takve izjave prije svega imaju unutarnjopolitičku funkciju, odnosno mobilizaciju javnosti i opravdavanje povećanih vojnih izdvajanja posebno kada imamo izbore u susjednoj zemlji.
Istodobno, suradnja s Kinom Beogradu omogućuje diverzifikaciju vojnih partnera, čime Srbija nastoji voditi politiku balansiranja između Zapada, Rusije i Kine.
Takva strategija nije nova u srpskoj vanjskoj politici, ali u kontekstu globalnih napetosti dobiva dodatnu geopolitičku težinu.
Ostaje veliko pitanje koliko je još oružja stiglo u Srbiju, a da nije javnosti dostupno.
Što to znači za Hrvatsku
Za Hrvatsku, koja je članica NATO-a i Europske unije, ključni sigurnosni okvir i dalje predstavlja kolektivna obrana unutar Saveza koji ima svakodnevne izazove.
Ipak neki analitičari s kojima smo razgovarali upozoravaju da svako značajnije jačanje vojnih kapaciteta u regiji utječe na sigurnosne procjene i dugoročno može potaknuti novu utrku u modernizaciji vojski.
Posebno je važno područje bespilotnih sustava, protuzračne obrane i digitalnog ratovanja, koje sve više oblikuje suvremene vojne doktrine.
Nova faza sigurnosne dinamike na Balkanu
Iako zasad nema najava novih zajedničkih vježbi Srbije i Kine u 2026. godini, srpski ministar obrane Bratislav Gašić krajem 2025. izrazio je očekivanje nastavka takve suradnje.
U svijetu u kojem se geopolitički odnosi ubrzano mijenjaju, svaka nova vojna suradnja velikih sila s državama jugoistočne Europe dobiva dodatnu stratešku dimenziju.
Za države regije posebno ex-Yu to znači da će pitanja vojne ravnoteže, tehnološke modernizacije i obrambenih kapaciteta u narednim godinama postajati sve važniji dio sigurnosne rasprave na Balkanu.
