Rat na Bliskom istoku počinje imati ozbiljne globalne posljedice. Japanska premijerka Sanae Takaichi upozorila je da blokada Hormuškog tjesnaca već ima “ogroman utjecaj” na gospodarstva Azije i Pacifika.
Ključni problem je prekid isporuke energenata. Kroz Hormuški tjesnac u normalnim okolnostima prolazi oko 20 posto svjetske nafte i ukapljenog plina, a čak 80 posto tih količina završava upravo u Aziji. Nakon početka sukoba između SAD-a, Izraela i Irana krajem veljače, pomorski promet na toj ruti praktički je blokiran.
Takaichi je upozorenje iznijela tijekom službenog posjeta Australiji, gdje su dvije države potpisale sporazume o jačanju suradnje u energetici i opskrbi ključnim sirovinama.
“Zatvaranje Hormuškog tjesnaca ima ogroman utjecaj na Indo-Pacifik. Moramo reagirati hitno i koordinirano”, poručila je japanska premijerka.
Azija najizloženija energetskom šoku
Japan je posebno ranjiv jer velik dio energije uvozi. Australija mu osigurava oko trećine ukupnih potreba, a ujedno je i najveći dobavljač ukapljenog plina.
Zbog poremećaja na tržištu, obje zemlje ubrzano jačaju suradnju kako bi stabilizirale opskrbu. Australija je najavila ulaganja do 1,3 milijarde australskih dolara u projekte kritičnih minerala s japanskim partnerima. Riječ je o sirovinama poput nikla, grafita i rijetkih metala ključnih za industriju čipova, baterija i obrambeni sektor.
Australski premijer Anthony Albanese upozorio je da su poremećaji u opskrbi gorivom ozbiljna prijetnja gospodarstvu.
Geopolitika i energija sve više povezani
Uz energetiku, Japan i Australija dodatno jačaju i vojnu suradnju. Nedavno je dogovoren posao vrijedan oko 10 milijardi australskih dolara za isporuku japanskih ratnih brodova australskoj mornarici.
Ovi potezi pokazuju širu sliku. Rat u Iranu više nije samo regionalni sukob, već izravno utječe na globalne energetske tokove i sigurnosnu arhitekturu.
Za Europu, pa i Hrvatsku, to znači nastavak pritiska na cijene goriva i energenata. Svaki poremećaj na ključnim rutama poput Hormuza vrlo brzo se prelijeva na tržišta i na kraju dolazi do građana kroz skuplje gorivo i rast troškova života.
