Dok SAD šalje konfuzne poruke, EU riskira dugotrajne financijske i političke posljedice. Geopolitičke napetosti i pravne prepreke guraju Ukrajinu u sve teži položaj.
Razni svjetski mediji od Washington Posta, Guardiana, Al Jazzere do Moscow Timesa komentiraju snažan pritisak američkog predsjednika Donalda Trumpa na korištenje zamrznutih ruskih državnih sredstava što dodatno komplicira plan Europske unije da osigura zajam Ukrajini u iznosu od oko 140 milijardi eura. Taj prijedlog, temeljen na sredstvima koje su europske države blokirale nakon ruske invazije, suočava se sa sve dubljim podjelama – i pravnim, i političkim.
EU planira kredit Ukrajini osigurati putem “reparacijskog zajma” koji bi bio vezan uz imovinu ruskih državnih institucija – prvenstveno obveznice i obvezničke pozicije na europskim tržištima.Novac je zamrznut nakon invazije 2022. godine i već se nalazi u institucijama kao što je Euroclear u Belgiji. Prema predloženoj shemi, Ukrajina bi vraćala zajam samo u slučaju da Rusija isplati ratne reparacije – inače sredstva ostaju zamrznuta. Dio predloženih sredstava trebao bi ići na kupnju obrambenih, uključujući američko oružje, nakon pritiska da EU financira i europske i američke dobavljače.
Trumpov udarac i prijetnja
Donald Trump, nakon povratka u Bijelu kuću, signalizirao je aktivniji interes za korištenje zamrznute ruske imovine što je u nekim prijedlozima viđeno kao način da Europa sama financira potporu Ukrajini, budući da SAD smanjuje izravnu vojnu i financijsku potporu. Prema izvještajima, Trumpov tim potiče G7 saveznike da “prisvoje ili na drugi način upotrijebe” ruskа sredstva za obranu Ukrajine. To je izazvalo zabrinutost u EU i mnoge članice strahuju da bi otvorena konfiskacija mogla narušiti povjerenje u financijski sustav, ugroziti imovinska prava i potaknuti pravne sporove.
Rusija je već oštro reagirala na prijedloge EU, nazivajući ih “krađom” i prijeteći pravnim protukoracima. Duma je zatražila da se protumjere uvedu protiv Belgije i Eurocleara, optuživši EU plan da je “ilegalno prisvajanje ruskih sredstava” kako navodi Reuters. Moskva upozorava da bi takve mjere mogle “potkopati povjerenje u euro, centralne banke i vlasnička prava u Europi.”
Što ovo znači za Ukrajinu
Ukrajina snažno želi da se plan provede što je prije moguće. Predsjednik Zelenski i drugi ukrajinski dužnosnici upozoravaju da odgoda slabi obrambene kapacitete. U međuvremenu, EU je pod pritiskom da osigura dugoročnu financijsku podršku, pogotovo ako američka pomoć postane nesigur no, pravna nesigurnost i podjele među zemljama EU otežavaju brz dogovor – a Trumpova retorika dodatno komplicira već krhku situaciju.
Trumpov utjecaj i njegova retorika o zamrznutoj ruskoj imovini bacaju sjenu na složen i rizičan plan EU-a za financiranje Ukrajine. Dok neke države vide u tom mehanizmu nužno oruđe podrške, druge upozoravaju na pravne, financijske i dugoročne posljedice. U takvom ambijentu, postizanje konsenzusa čini se dalekim – ali bez dogovora, Ukrajina ostaje izložena, a EU se suočava s dilemom: riskirati povrat sredstava Moskvi ili napustiti ambiciju da samostalno financira Ukrajinu.
