Mentalno zdravlje u Hrvatskoj 2025. više nije tema rezervirana za stručnjake. Sve veći broj građana opisuje osjećaj emocionalne iscrpljenosti, kroničnog stresa i unutarnje praznine, iako formalno smatraju da su zadovoljni životom. Stručnjaci upozoravaju da se iza rečenica poput „izgorjela sam“ ili „nemam više živaca“ često krije mentalni umor koji snažno utječe i na fizičko zdravlje.
Mentalni umor nije tek prolazna iscrpljenost nakon napornog dana. Riječ je o stanju dugotrajnog preopterećenja živčanog sustava stresom, brigama i stalnom dostupnošću, uz nedostatak kvalitetnog odmora. Za razliku od klasičnog umora, ne prolazi nakon jedne prospavane noći ni vikenda pred televizorom, već traje tjednima ili mjesecima. Ljudi ga opisuju kao osjećaj da su prazni iznutra i da nemaju kapacitet za svakodnevne obveze.
Znakovi mentalne iscrpljenosti sve su vidljiviji i u ordinacijama obiteljske medicine. Pacijenti se žale na trajni umor, probleme sa spavanjem, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom i fizičke simptome poput glavobolja, napetosti u mišićima, probavnih tegoba ili ubrzanog pulsa, bez jasnog medicinskog uzroka. Istodobno gube interes za aktivnosti koje su ih nekad veselile. Stručnjaci naglašavaju da ti simptomi nisu slabost ni razmaženost, nego ozbiljan signal tijela i psihe.
Godina 2025. donosi dodatne izazove. Građani su neprestano izloženi kriznim vijestima, društvenim mrežama i pritisku da budu uspješni i dostupni svima. Psiholozi upozoravaju da učestalo praćenje ratova, katastrofa i ekonomskih neizvjesnosti ostavlja posljedice i na one koji nisu izravno pogođeni. Istodobno raste broj osoba s depresijom i anksioznošću, dok pristup stručnoj pomoći i dalje nije jednako dostupan svima.
Ipak, stručnjaci poručuju da se već ovoga tjedna mogu uvesti mali, ali konkretni koraci. Preporučuju postavljanje minimalnog dnevnog standarda brige o sebi: kratka šetnja od petnaestak minuta, barem jedan kvalitetan obrok i odlazak na spavanje u približno isto vrijeme, uz gašenje ekrana pola sata prije sna. Uz to savjetuju mini pauze tijekom rada, kratke vježbe disanja i barem jedan sat dnevno bez notifikacija.
Posebno naglašavaju važnost ograničavanja doomscrollanja. Dva kraća termina dnevno za provjeru vijesti smatraju se dovoljnima, a konzumaciju sadržaja treba izbjegavati neposredno prije spavanja. Mentalno i tjelesno zdravlje nerazdvojni su, pa se preporučuje redovito lagano kretanje, briga o hidraciji i ritmu obroka te stvaranje uvjeta za kvalitetan san.
Ključno je i razgovarati. Otvoren razgovor s bliskom osobom može biti prvi korak, a po pomoć stručnjaka, poručuju psiholozi i psihijatri, ne bi trebalo ići tek kada „više ne možemo“, nego čim svakodnevno funkcioniranje počne ozbiljnije trpjeti. Ako se pojave misli beznađa ili samoozljeđivanja, nužno je odmah potražiti stručnu pomoć i podršku hitnih službi. Mentalno zdravlje nije trend, nego temelj života, a rano prepoznavanje mentalnog umora značajno povećava šansu za oporavak.
