Tijekom početka ove godine bili smo svjedoci hladnog vremena i hladne fronte koja je zahvatila Europu, pa tako i našu zemlju.
Hladno vrijeme odnosno vrlo niske temperature utječu na respiratorni, odnosno plućni sustav ali i na srčani sustav.
Posebno oprezne trebaju biti starije osobe, osobe s visokim krvnim tlakom, KOPB pacijenti i astmatičari.
Vrlo niske temperature od – 5 do – 10 Celzijevih stupnjeva negativno djeluju na ljudski organizam, izazivaju vazokonstrikciju, odnosno stezanje krvnih žila.
To nepovoljno djeluje kod plućnih i srčanih bolesnika, posebice su u riziku od pojave moždanog udara ili infarkta upravo kronični kardiovaskularni bolesnici.
U takvim niskim temperaturama moguć je bronhospazam kod pacijenata koji boluje od KOPB-a ili astme.
Niske vanjske temperature kao i nagli izlazak iz toplog prostora van na minus 10 Celzijevih stupnjeva može pogoršati zdravstveno stanje u prvom redu astmatičarima. Opće je poznato da osim temperaturnog šoka, maglovito vrijeme također može biti uzrokom bronhospazma kod astmatičara ali i kod pacijenata oboljelih od kronične opstruktivne plućne bolesti.
Bronhospazam je teško stanje koje se karakterizira suženjem dišnih puteva.
Sama definicijja bronhospazma je iznenadno stezanje mišića oko dišnih putova (bronha), što uzrokuje otežano disanje, suhi kašalj i zviždanje u prsima. To je ključni simptom astme i KOPB-a, često potaknut alergenima, infekcijama, naporom ili hladnim zrakom, a očituje se kao bronhokonstrikcija. Liječenje uključuje bronhodilatatore za opuštanje mišića i sprječavanje komplikacija.
Savjet koji možemo generalno dati svim kroničnim pacijentima je da se oblače slojevito, pacijenti trebaju paziti na nagle temperaturne promjene, te ne izlaziti na jako niske temperature ako to nije neophodno. Za kraj treba reći da je i zimi također potrebna pravilna hidracija organizma te ne-izlaganje organizma naglim i iznenadim toplinskim promjenama kako onim vrelim u vrijeme ljetnih sparina, tako i onim hladnim za vrijeme zimskih mjeseci.
