Premijer Andrej Plenković poručio je u Zagrebu da Inicijativa triju mora postaje ključni okvir za sigurnost, energetiku i gospodarski razvoj Europe, uz procijenjene potrebe ulaganja od čak 650 milijardi eura.
Na Parlamentarnom summitu Inicijative triju mora, koji se održava u Hrvatskom saboru, naglasio je da regija više nije europska periferija, nego strateški prostor koji povezuje Baltik, Jadran i Crno more.
Inicijativa okuplja 13 država članica Europske unije s više od 120 milijuna stanovnika, odnosno oko 160 milijuna s pridruženim državama, uz ukupni BDP veći od 3,5 bilijuna eura.
U fokusu su prometna, energetska i digitalna infrastruktura.
Plenković ističe da povezanost više nije samo pitanje razvoja, nego i sigurnosti, posebno u kontekstu rata u Ukrajini i globalnih poremećaja na tržištima.
Kao primjer naveo je LNG terminal na Krku i Jadranski naftovod, koji, kako tvrdi, već imaju kapacitete veće od potreba Hrvatske i osiguravaju opskrbu šire regije.
Uz energetiku, naglasak je i na prometnim koridorima.
Hrvatska se pozicionira kao mediteranska vrata srednje Europe, s četiri TEN-T koridora koji prolaze kroz zemlju.
U idućem razdoblju fokus će biti na privlačenju investicija i povezivanju s globalnim inicijativama, dok se krajem travnja u Dubrovniku očekuje summit šefova država i vlada uz poslovni forum.
No ključna poruka summita ide dalje od političkih izjava.
Regija Triju mora raste brže od prosjeka Europske unije, ali bez velikih ulaganja taj rast teško može biti održiv.
Zato brojka od 650 milijardi eura nije samo projekcija, nego realan izazov.
Za Hrvatsku to znači jedno.
Geostrateški položaj postoji i koristi se, ali stvarni rezultat ovisit će o tome koliko će projekata prijeći iz političkih deklaracija u konkretne investicije.
