Sukob povezan s Iranom sve više zaokuplja pozornost međunarodne zajednice i zapadnih saveznika, čime se fokus postupno udaljava od rata u Ukrajini. Analitičari upozoravaju da takva promjena prioriteta dolazi u osjetljivom trenutku, dok Rusija intenzivira vojne aktivnosti i priprema novu ofenzivu. Tako prenose AP News, Reuters i Le Monde.
Preusmjeravanje političke i vojne pažnje posebno je vidljivo u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se dio resursa i strateškog fokusa usmjerava prema Bliskom istoku. To uključuje i raspodjelu vojne opreme, pri čemu sustavi protuzračne obrane i druga ključna sredstva više nisu u istoj mjeri dostupni Ukrajini kao ranije.
Istodobno, rast cijena energenata, potaknut nestabilnošću na Bliskom istoku, ide u prilog Rusiji. Veći prihodi od izvoza nafte i plina omogućuju Moskvi dodatno financiranje ratnih operacija, čime se produžuje trajanje sukoba i povećava pritisak na ukrajinsku obranu.
Prema procjenama vojnih i sigurnosnih stručnjaka, Rusija koristi trenutak podijeljene globalne pažnje za konsolidaciju svojih snaga i pripremu novih napada, osobito na istočnim bojištima. Ukrajina se pritom suočava s izazovima u ljudstvu i opremi, ali i s potrebom da zadrži kontinuiranu podršku Zapada.
Ova geopolitička situacija ukazuje na sve veću povezanost globalnih kriznih žarišta. Dok jedan sukob eskalira, drugi riskira pad interesa i podrške, što može imati dugoročne posljedice za ravnotežu snaga i sigurnost u Europi.
Interesantne su analize Reutersa, IEA, Bloomberga. Oni navode da bi Rusija mogla izaći kao jedan od najvećih dobitnika aktualnih poremećaja na globalnom tržištu energije, unatoč zapadnim sankcijama uvedenima zbog rata u Ukrajini.
Kako bi spriječio globalnu krizu opskrbe, Washington je zajedno sa saveznicima uveo mehanizme koji omogućuju nastavak izvoza ruske nafte uz ograničenje cijene. Takav pristup, iako usmjeren na smanjenje prihoda Moskve, u praksi je omogućio da ruska nafta i dalje pronalazi kupce na svjetskom tržištu. Posebno se ističe Indija, koja je postala jedan od ključnih uvoznika ruske sirove nafte. U usporedbi s razdobljem prije rata, ruski izvoz prema toj zemlji značajno je porastao, u pojedinim trenucima i za više od 50 posto.
Iako Rusija često prodaje naftu uz popuste, povećani obujam izvoza i visoke globalne cijene energenata omogućuju joj stabilne prihode. Analitičari stoga upozoravaju da, unatoč sankcijama, Moskva i dalje uspijeva zadržati snažnu poziciju na energetskom tržištu.
Parafraza jedne stare izreke mogla bi glasiti: “Boj ne bije svijetlo oružje, nego stabilan izvor energije i kontrola tržišta” i zapravo dobro opisuje modernu geopolitiku: energenti, posebno nafta i plin, često imaju veći utjecaj od same vojne sile. Tko kontrolira energiju, ima politički utjecaj, financijsku moć i dugoročnu stratešku prednost. Zato vidimo da se mnogi sukobi danas ne vode samo na bojištu, nego i kroz cijene nafte, opskrbne lance, sankcije i trgovinske tokove.
