Rat SAD-a i Izraela protiv Irana poremetio je oko trećine svjetske opskrbe helijem, ključnim plinom za medicinu i tehnologiju, što može dovesti do kašnjenja MRI pretraga i problema u proizvodnji čipova.
Najveći udar dolazi iz Katara, koji proizvodi oko 63 milijuna kubičnih metara helija godišnje, odnosno približno trećinu globalne proizvodnje.
Zbog sukoba i poremećaja u proizvodnji ukapljenog plina, iz kojeg se helij dobiva kao nusproizvod, izvoz tog plina već je smanjen za oko 14 posto.
Dodatni problem je promet kroz Hormuški tjesnac, ključnu rutu za transport. Nakon ograničenja i sigurnosnih prijetnji, pomorski promet tim pravcem gotovo je stao.
Helij se transportira u tekućem stanju i mora biti isporučen unutar 45 dana, jer se inače pretvara u plin i gubi. Zbog toga su prekidi u transportu posebno osjetljivi.
Posljedice će se prvo osjetiti u zdravstvu. MRI uređaji ovise o heliju za hlađenje magneta koji omogućuju precizne snimke unutrašnjosti tijela.
Bez stabilne opskrbe moguća su kašnjenja pregleda i smanjenje dostupnosti dijagnostike.
Istodobno, helij je ključan i za proizvodnju poluvodiča, što znači da bi poremećaji mogli utjecati i na globalnu proizvodnju elektronike.
Najveći potrošači katarskog helija su zemlje Azije, uključujući Južnu Koreju, Japan, Tajvan i Kinu, no učinci će se preliti i na druga tržišta.
Analize pokazuju da bi prekid opskrbe od 30 dana mogao podići cijene za 10 do 20 posto, dok bi dulji prekidi mogli dovesti do rasta i do 50 posto.
Helij nema stvarnu zamjenu, što dodatno povećava rizik.
Iako postoje tehnologije koje smanjuju potrošnju ili recikliraju helij, većina sustava i dalje ovisi o stabilnoj opskrbi.
Ako se poremećaji nastave, posljedice bi se mogle osjetiti i u hrvatskom zdravstvu kroz dulje čekanje na dijagnostičke pretrage.
Istodobno, rast cijena i poremećaji u industriji mogu se preliti i na gospodarstvo, posebno kroz skuplju tehnologiju i medicinsku opremu.
