Na sastanku Vijeća Europske unije za poljoprivredu i ribarstvo održanom 27. travnja u Luksemburgu Hrvatsku je predstavljao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, a u središtu rasprave bila je budućnost Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2028. godine.
Ključna tema bila je raspodjela potpora i način na koji će se određivati tko ima pravo na izravna plaćanja. Hrvatska se svrstala među države koje traže da se potpore usmjere prema onima kojima je poljoprivreda glavni izvor prihoda, ali uz zadržavanje prostora i za male proizvođače.
Istodobno, Zagreb traži veću fleksibilnost u provedbi pravila, uključujući dobrovoljnost kod ograničavanja iznosa potpora i prilagodbu nacionalnim specifičnostima proizvodnje.
Raspravljalo se i o stanju na tržištu, gdje je upozoreno na kontinuirani rast troškova proizvodnje. Europska komisija najavila je Akcijski plan za gnojiva koji bi trebao uključivati financijske mjere za stabilizaciju sektora.
Posebna tema bili su šumski požari. U Europskoj uniji je 2025. izgorjelo više od milijun hektara šuma, što je rekordna razina. Hrvatska je u tom dijelu predložila dugoročni model financiranja prevencije, s naglaskom na konkretne terenske mjere i uključivanje privatnog kapitala.
Na sastanku su otvorena i druga pitanja, poput smanjenja administrativnog opterećenja u zaštiti bilja te uloge treseta u proizvodnji hrane.
Ova rasprava ima izravan utjecaj na Hrvatsku. Zajednička poljoprivredna politika određuje milijarde eura potpora koje dolaze u domaći agrar, ali i pravila po kojima se ta sredstva raspodjeljuju.
Upravo zato pitanje nije samo koliko će novca biti na raspolaganju, nego kome će on stvarno ići. Hoće li sustav jačati proizvodnju i domaće proizvođače ili će ostati administrativni okvir koji ne mijenja strukturu poljoprivrede, bit će jedno od ključnih pitanja u godinama koje dolaze.
