Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), proizvođačke cijene građevinskog materijala na domaćem tržištu nastavile su rasti i u travnju 2026., što dodatno opterećuje građevinski sektor i povećava troškove stanogradnje, infrastrukturnih projekata i obnove. U odnosu na ožujak 2026. cijene su porasle za 1,6 posto, dok su u odnosu na travanj prošle godine više za 3,2 posto. Posebno je ilustrativna usporedba s prosjekom 2021. godine, prema kojoj su proizvođačke cijene građevnog materijala danas više za čak 31,3 posto.
Ovi podaci potvrđuju da se, unatoč povremenim razdobljima stabilizacije, građevinski sektor i dalje suočava s trajno povišenim troškovima. Nakon snažnog rasta cijena tijekom 2021. i 2022. godine, potaknutog poremećajima u globalnim opskrbnim lancima, energetskom krizom i rastom cijena sirovina, očekivalo se postupno smirivanje tržišta. Međutim, najnoviji podaci pokazuju da su troškovi građevinskog materijala ostali znatno iznad pretkriznih razina, a novi mjesečni rast sugerira da pritisci nisu nestali.
Za građevinske tvrtke to znači nastavak pritiska na profitabilnost, osobito kod ugovora sklopljenih uz fiksne cijene. Investitori, privatni i javni, suočavaju se s većim troškovima izgradnje, što može dovesti do odgode pojedinih projekata, korekcije proračuna ili povećanja konačnih cijena nekretnina. Posljedično, rast troškova građevinskog materijala može se preliti i na kupce stanova te na jedinice lokalne i regionalne samouprave koje financiraju škole, vrtiće, ceste i druge infrastrukturne zahvate.
Pritisak na cijene posebno je važan u trenutku kada Hrvatska provodi niz velikih investicijskih ciklusa financiranih sredstvima Europske unije, uključujući obnovu nakon potresa, energetsku obnovu zgrada i prometnu infrastrukturu. Svako povećanje cijena materijala izravno utječe na vrijednost ugovora i može zahtijevati dodatna sredstva ili izmjene projektnih planova. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kontinuirano upozorava na važnost prilagodbe ugovornih modela u razdobljima pojačanih tržišnih oscilacija.
Slični trendovi prisutni su i u drugim državama Europske unije, gdje su cijene građevinskih inputa nakon naglog skoka u proteklim godinama ostale znatno iznad razina iz 2021., premda je u većini članica godišnji rast posljednjih mjeseci umjereniji nego u vrhuncu inflacijskog vala. Eurostat redovito bilježi da su troškovi gradnje u EU i dalje osjetljivi na cijene energije, transporta i ključnih sirovina.
Stručnjaci upozoravaju da se ne ponavlja identična kriza kao prije nekoliko godina, ali se jasno vidi da se tržište nije vratilo na razine koje su investitori i izvođači smatrali uobičajenima prije 2021. godine. Drugim riječima, građevinski sektor posluje u novoj cjenovnoj stvarnosti u kojoj i relativno mali mjesečni porasti mogu imati značajne posljedice na ukupnu vrijednost projekata.
Najnoviji podaci DZS-a stoga predstavljaju upozorenje da stabilizacija cijena još nije potpuna. Za građevinsku operativu, investitore i građane koji planiraju gradnju ili renovaciju to znači da je pri planiranju troškova i dalje nužan oprez, uz realne financijske rezerve i pažljivo praćenje tržišnih kretanja.
