Hrvatska industrija u travnju je nastavila negativan trend. Industrijska proizvodnja pala je za 2,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je broj zaposlenih u industriji smanjen za 5,2 posto.
Prema objavljenim podacima, industrijska proizvodnja u travnju bila je manja i u odnosu na ožujak, za 0,6 posto.
Najveći godišnji pad zabilježen je u proizvodnji trajnih proizvoda za široku potrošnju, koja je potonula za 12,2 posto. Slijede kapitalni proizvodi s padom od 7,2 posto te proizvodnja energije koja je smanjena za 7,1 posto. Netrajni proizvodi za široku potrošnju pali su za 2,4 posto.
Rast je zabilježen jedino kod intermedijarnih proizvoda, i to za 1,1 posto.
Pad proizvodnje vidljiv je i po djelatnostima. Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom smanjena je za 11,3 posto u odnosu na travanj prošle godine. Prerađivačka industrija pala je za 1,5 posto, dok je rudarstvo i vađenje zabilježilo pad od 0,7 posto.
Na mjesečnoj razini najveći pad ostvarili su kapitalni proizvodi, čija je proizvodnja smanjena za 4,9 posto. Istodobno je proizvodnja energije porasla za 5,3 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za dva posto.
Posebno zabrinjava podatak o zaposlenosti. U godinu dana industrija je izgubila 5,2 posto radnih mjesta, dok je broj zaposlenih u odnosu na ožujak manji za dodatnih 0,2 posto.
Podaci pokazuju da hrvatska industrija i dalje ne uspijeva uhvatiti snažniji zamah. Pad proizvodnje, uz istodobno smanjenje broja zaposlenih, upozorava na usporavanje aktivnosti u dijelu gospodarstva koji je jedan od ključnih pokazatelja ukupnog gospodarskog stanja. Hoće li se negativan trend zaustaviti u narednim mjesecima, uvelike će ovisiti o kretanjima domaće potrošnje, investicija i potražnje na europskim tržištima.
