Hoće li ideja ostati politička inicijativa ili prerasti u stvarni proces, teško je prognozirati. Jedno je sigurno: riječ je o temi koju vrijedi pratiti mnogo pažljivije nego dosad.
Dok su europski mediji posljednjih mjeseci usmjereni na rat u Ukrajini, Bliski istok i unutarnje političke krize, jedna geopolitički iznimno važna tema prolazi gotovo nezapaženo, a to je mogućnost ujedinjenja Rumunjske i Moldavije.
Iako se o toj ideji govori već desetljećima, posljednjih mjeseci dobila je novu političku težinu nakon što je u Rumunjskoj otvoren prostor za institucionalne razgovore o mogućem ujedinjenju. To ne znači da je proces započeo niti da je odluka donesena, ali pokazuje da pitanje više nije tek povremena politička poruka, već tema koja ulazi u ozbiljnije politički proces. Takav scenarij prvi bi put nakon ulaska istočnoeuropskih država u Europsku uniju promijenio državne granice jedne članice EU i NATO-a dobrovoljnim ujedinjenjem s drugom državom, što bi imalo dalekosežne političke i sigurnosne posljedice za cijelu regiju.
U središtu priče nije samo odnos dviju država nego i pitanje europske sigurnosti.
Rumunjska je jedna od najvažnijih članica NATO-a na istočnom krilu Saveza te domaćin značajnih američkih vojnih kapaciteta, uključujući bazu Mihail Kogălniceanu na obali Crnog mora i proturaketni sustav Aegis Ashore u Deveseluu. Baza Mihail Kogălniceanu nalazi se oko 300 kilometara od Odese i približno 400 kilometara od Sevastopolja na okupiranom Krimu, zbog čega ima izniman strateški značaj.
Sjedinjene Američke Države službeno ne zagovaraju pripajanje Moldavije Rumunjskoj. Washington podupire europski put Moldavije, njezinu stabilnost i smanjenje ruskog utjecaja, ali pitanje ujedinjenja smatra odlukom koju mogu donijeti isključivo građani dviju država.
Najveći izazov predstavlja odcijepljena moldavska regija Pridnjestrovlje, u kojoj su i dalje stacionirane ruske snage. U slučaju ujedinjenja teritorij Moldavije postao bi dio Rumunjske, a time i NATO-a, što Moskva smatra neprihvatljivim.
Predsjednica Moldavije Maia Sandu više je puta poručila da bi podržala ujedinjenje ako bi ga na referendumu podržala većina građana. Međutim, istraživanja javnog mnijenja zasad ne pokazuju jasnu većinsku potporu toj ideji. Za većinu Moldavaca trenutačno je važniji cilj članstvo u Europskoj uniji nego samo ujedinjenje s Rumunjskom.
Zanimljivo je da se o ovoj temi relativno malo govori u europskim medijima, a još manje se ozbiljno analizira što bi takav razvoj događaja značio za Europsku uniju, NATO i odnose s Rusijom. U fokusu su uglavnom svakodnevne političke teme, dok se pitanje koje bi moglo promijeniti sigurnosnu arhitekturu istočne Europe rijetko obrađuje detaljnije.
