Hrvatski saborski zastupnici razgovarali su s izaslanstvom Parlamentarne skupine Bundestaga Sjeverni Jadran o proširenju Europske unije na Zapadni Balkan, uz jasnu poruku da Hrvatska podupire ulazak susjednih država u EU, ali samo na temelju stvarnih reformi, vladavine prava i zaštite prava Hrvata.
Njemačko izaslanstvo, koje predvodi Christian Haase iz CDU/CSU-a, posjetilo je Hrvatski sabor u sklopu višednevnog posjeta Hrvatskoj. Sastali su se s članovima saborskih odbora za vanjsku politiku i europske poslove, a razgovor je otvorio pitanje koliko su države Zapadnog Balkana stvarno spremne za članstvo u Europskoj uniji.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Andro Krstulović Opara naglasio je da je Hrvatska istinski zainteresirana za punu integraciju zemalja Zapadnog Balkana u EU. Pritom je upozorio da se napredak mora procjenjivati trezveno i pojedinačno, posebno kada je riječ o Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.
Opara je istaknuo da Albanija pokazuje visoku razinu potpore članstvu u EU, dok je Sjeverna Makedonija, prema njegovu mišljenju, nepravedno zapostavljena i zaslužuje ohrabrenje za nastavak europskog puta.
Posebno osjetljivo pitanje bila je Srbija. Zastupnica Jasna Vojnić upoznala je njemačko izaslanstvo s položajem Hrvata i hrvatskog jezika u Srbiji, njihovom stvarnom političkom participacijom, stanjem vladavine prava i slobodom medija.
Potpredsjednik Odbora za europske poslove Ivan Račan upozorio je na duboku društvenu regresiju u Srbiji i ocijenio da se usklađivanje s europskim vrijednostima ondje često svodi na deklarativnu razinu. Poručio je da je Europa prema Srbiji više puta griješila, od vremena Miloševićeve politike i ratova devedesetih do današnjih okolnosti u kojima se Beogradu, kako je rekao, i dalje gleda kroz prste.
Razgovaralo se i o Bosni i Hercegovini. Zdravka Bušić osvrnula se na stanje u BiH, Daytonski sporazum i složeni ustroj države, dok je Krstulović Opara poručio da je nakon dugog odugovlačenja potrebno imenovati glavnog pregovarača za BiH.
Njemački zastupnici istaknuli su da Njemačku zanima kako bi Europska unija funkcionirala nakon novog proširenja, osobito u kontekstu briselske administracije, gospodarske situacije i novog višegodišnjeg financijskog okvira od 2028. do 2034. godine.
Ovaj sastanak pokazuje da Hrvatska u politici proširenja ne smije biti nijemi promatrač. Naš interes jest stabilan Zapadni Balkan u Europskoj uniji, ali ne po cijenu prešućivanja problema. Srbija mora pokazati stvarno poštovanje europskih vrijednosti, BiH mora dobiti funkcionalan i pravedan put koji neće zaobići Hrvate kao konstitutivan narod, a države koje iskreno napreduju ne smiju biti taoci onih koje reforme samo glume. Hrvatska tu mora govoriti jasno, posebno pred Njemačkom, jer se odluke o budućnosti regije neće donositi samo u Zagrebu.
