U Muzeju grada Zagreba otvorena je izložba „Pospotresna arheologija Zagreba”, koja prvi put javnosti donosi predmete i nalaze otkrivene tijekom istraživanja nakon zagrebačkog potresa.
Izložba je nastala kao jedna od rijetkih pozitivnih posljedica razorne krize koja je pogodila grad. Obnova oštećenih zgrada otvorila je pristup arheološkim slojevima koji bi vjerojatno ostali skriveni da nije bilo potresa i velikih zahvata na zaštićenim objektima.
Predstavljanju izložbe prisustvovao je zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet, koji je istaknuo da obnova nije bila samo nužan odgovor na oštećenja, nego i prilika za dodatna otkrića o onome što se nalazi ispod povijesnih zgrada.
Autor izložbe Boris Mašić naglasio je da su prvi put izloženi predmeti koji svjedoče o baštinskoj slojevitosti svih 19 lokacija na kojima su arheolozi provodili istraživanja.
Među istraženim lokacijama nalaze se zagrebačka katedrala, franjevački samostan na Kaptolu, samostan karmelićana u Remetama, niz palača na Gornjem gradu te crkve u Stenjevcu, Markuševcu i Čučerju.
Upravo ta raznolikost lokacija pokazuje koliko je Zagreb povijesno slojevit grad. Ispod današnjih zgrada, trgova, crkava i samostana nalaze se tragovi ranijih razdoblja, svakodnevnog života, gradnje, vjere i urbanog razvoja.
Izložba se može posjetiti do 20. rujna 2026. godine.
Ova izložba važna je jer podsjeća da obnova Zagreba ne smije biti samo tehničko pitanje fasada, krovišta i statike. Potres je otkrio koliko je grad ranjiv, ali i koliko je duboka njegova povijest. Ako se obnova provodi ozbiljno, ona može istodobno spasiti zgrade, zaštititi baštinu i otvoriti nova znanja o gradu. Zagreb ne treba obnavljati kao kulisu, nego kao živi povijesni prostor u kojem se prošlost mora razumjeti da bi se budućnost gradila odgovorno.
