Globalna wellness ekonomija vrijedi 6,8 bilijuna dolara godišnje, a Hrvatska se želi pozicionirati na rastućem tržištu dugovječnosti, koje sve više povezuje zdravlje, prevenciju, turizam, kvalitetu života i poslovnu konkurentnost.
O toj se temi razgovaralo na konferenciji Longevity Stories u Zagrebu, koju su organizirali Hrvatska gospodarska komora i konzultantska tvrtka IMEA. Poruka konferencije bila je jasna: longevity više nije samo wellness priča, nego ozbiljan razvojni smjer za zdravstveni turizam, poduzetništvo i tržište rada.
Potpredsjednica HGK-a Andreja Vukojević istaknula je da turizam usmjeren na dugovječnost i vitalnost ne prodaje samo noćenje, nego premium iskustvo. Takva ponuda uključuje medicinske usluge, prirodne resurse, wellness i individualno osmišljene programe za goste koji su spremni platiti više za kvalitetu, mir i brigu o zdravlju.
Tema dugovječnosti sve se više širi i na poslovni sektor. Tvrtke koje ulažu u zdravlje zaposlenika, prevenciju, mentalno zdravlje, fleksibilne modele rada i dulju produktivnost imaju manje bolovanja, manje pogrešaka i veću sposobnost zadržavanja ljudi.
Stručnjakinja za razvoj vodstva i organizacijske kulture Kata Leutar Prosoli upozorila je da loša organizacijska kultura može značiti i do 37 posto veći apsentizam te 60 posto više pogrešaka u radu.
Europarlamentarka Nikolina Brnjac naglasila je da se Europa suočava sa starenjem stanovništva, depopulacijom i manjkom radne snage. Prema procjenama koje je iznijela, do 2040. godine radna snaga u Europskoj uniji mogla bi se smanjivati za gotovo dva milijuna ljudi godišnje.
Znanstvenik i poduzetnik Gordan Lauc poručio je da je longevity industrija sve zanimljivija investitorima, posebno zbog starenja populacije. Njegova kompanija Glycanage surađuje s više od dvije tisuće klinika diljem svijeta.
Hrvatska u ovoj priči ima adute: more, klimu, prirodne resurse, medicinsko znanje, sigurnost i razvijenu turističku infrastrukturu. Ali to nije dovoljno. Ako želi postati europska longevity destinacija, mora razviti ozbiljan model, s jasnim standardima, kvalitetnim kadrom, zdravstvenom vjerodostojnošću i ponudom koja nadilazi masaže, bazene i marketinške fraze. Dugovječnost može biti velika prilika za hrvatski turizam i gospodarstvo, ali samo ako se gradi kao strategija, a ne kao nova etiketa za stare usluge.
