Hrvatski Jadran u prvih pet mjeseci 2026. zabilježio je rast kružnih putovanja i broja putnika, a strani kruzeri ostvarili su ukupno 163 putovanja i u hrvatske luke doveli 221 tisuću gostiju.
U razdoblju od siječnja do svibnja u hrvatske morske luke uplovilo je 49 stranih brodova za kružna putovanja, četiri više nego u istom razdoblju prošle godine. Broj ostvarenih putovanja povećan je za 7,9 posto, dok je broj putnika porastao za 6,7 posto.
Još snažnije povećao se broj dana koje su kruzeri proveli u Hrvatskoj. Strani brodovi zadržali su se ukupno 405 dana, što je 13,8 posto više nego u prvih pet mjeseci 2025. godine.
Dulji boravak može značiti veću potrošnju u lukama i turističkim odredištima, ali samo ako gradovi uspiju veći broj dolazaka pretvoriti u konkretnu korist za lokalno gospodarstvo. Velik broj putnika sam po sebi ne jamči veće prihode jer gosti s kruzera često u destinacijama borave tek nekoliko sati.
Brodovi koji su uplovljavali u hrvatske luke plovili su pod zastavama 11 država. Najviše kružnih putovanja ostvarili su brodovi pod zastavom Malte, ukupno 38, što čini 23,3 posto svih putovanja zabilježenih u promatranom razdoblju.
Dubrovnik je i dalje uvjerljivo najtraženije hrvatsko odredište za kruzere. Dubrovačka luka zabilježila je 130 posjeta, čime je ponovno potvrdila vodeću poziciju u hrvatskom kruzing turizmu.
Rast broja kruzera donosi dodatne prihode lukama, ugostiteljima, turističkim vodičima, prijevoznicima i trgovcima, ali istodobno povećava pritisak na promet, komunalnu infrastrukturu i povijesne gradske jezgre. To je posebno izraženo u Dubrovniku, gdje se godinama traži ravnoteža između turističke zarade i kvalitete života stanovnika.
Hrvatska zato uspjeh kruzing turizma ne bi trebala mjeriti samo brojem uplovljavanja i putnika. Važnije je koliko novca ostaje lokalnim poduzetnicima, koliko se rasterećuju najopterećenija odredišta i može li se rast usmjeriti prema drugim jadranskim lukama.
Podaci za prvih pet mjeseci pokazuju nastavak rasta, ali i potrebu za upravljanjem koje će veći turistički promet pretvoriti u veću gospodarsku korist, bez dodatnog opterećenja gradova i njihovih stanovnika.
