Rusija više ne šalje upozorenja samo Ukrajini, nego ih sve otvorenije usmjerava prema članicama NATO-a koje sudjeluju u opskrbi ili proizvodnji vojne opreme za Kijev. Nije riječ o izravnoj prijetnji napadom, nego o političkoj poruci Kremlja.
Napetosti između Rusije i Poljske dodatno su porasle nakon što je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio da bi Varšava trebala „razmisliti o vlastitoj sigurnosti“ ako na svom teritoriju proizvodi bespilotne letjelice namijenjene Ukrajini. Izjava dolazi nakon tvrdnji ruskog Ministarstva obrane da raspolaže podacima o lokacijama pogona u Poljskoj u kojima se proizvode dronovi za ukrajinske snage.
Peskov je pritom odbacio nagađanja o mogućem ruskom napadu na Poljsku nazvavši ih „horor pričama“ zapadnih medija, ali je istodobno poručio kako nema ničeg dobrog u tome da se u Poljskoj proizvode dronovi koji se potom koriste za napade na ruske vojne ciljeve. Dodao je da bi zbog toga Poljska trebala razmotriti vlastitu sigurnost.
Iako Kremlj nije iznio dokaze o konkretnim pogonima niti je iznio izravnu vojnu prijetnju, ovakva retorika predstavlja novo zaoštravanje odnosa s jednom od najvažnijih članica NATO-a na istočnom krilu Saveza. Poljska je od početka ruske invazije među najvećim europskim podupirateljima Ukrajine, služi kao ključno logističko središte za zapadnu vojnu pomoć te intenzivno ulaže u vlastitu obranu i razvoj protudronskih sustava, navodi Business Insider.
Izjava dolazi u osjetljivom trenutku. Posljednjih dana pojavile su se informacije da su američki i poljski sigurnosni izvori upozoravali na mogućnost ruskih provokacija ili hibridnih operacija usmjerenih prema Poljskoj i drugim državama na istočnom krilu NATO-a. Poljske vlasti već su upozorile da Rusija pokušava potaknuti napetosti između Poljaka i Ukrajinaca kroz dezinformacijske kampanje i moguće sabotaže, navodi Reuters.
Ruska izjava stoga ima šire geopolitičko značenje. Moskva sve otvorenije upozorava da će države koje aktivno sudjeluju u jačanju ukrajinskih vojnih sposobnosti smatrati dijelom sigurnosnog izazova. Istodobno, Poljska i ostale članice NATO-a naglašavaju da pomoć Ukrajini ostaje legitimna i da neće odustati od potpore Kijevu.
Ostaje otvoreno pitanje je li riječ ponajprije o psihološkom pritisku i pokušaju odvraćanja europskih država od daljnje vojne suradnje s Ukrajinom ili o uvodu u novu fazu ruskih hibridnih aktivnosti usmjerenih prema državama članicama NATO-a. Upravo zato će se svaka nova izjava iz Moskve i svaki potez Varšave u idućim tjednima pratiti s posebnom pozornošću.
Može. Ovo bi se prirodno moglo nadovezati pri kraju teksta kao hrvatski kontekst.
U širem kontekstu ruska poruka Poljskoj otvara pitanje i položaja drugih članica NATO-a koje razvijaju vlastitu obrambenu industriju i sudjeluju u jačanju europskih obrambenih kapaciteta. Među njima je i Hrvatska, koja je posljednjih mjeseci najavila snažniji razvoj domaće proizvodnje vojnih bespilotnih sustava. Ministar obrane Ivan Anušić više je puta istaknuo kako Hrvatska želi postati jedan od važnijih europskih proizvođača FPV dronova, dok je osječka tvrtka Orqa u travnju ove godine sklopila partnerstvo s ukrajinskom tvrtkom General Cherry radi razvoja i proizvodnje bespilotnih sustava za potrebe država članica NATO-a. Iako Rusija zasad nije javno prozivala Hrvatsku niti joj uputila upozorenja poput onih upućenih Poljskoj, činjenica je da Moskva sve otvorenije kritizira države koje sudjeluju u jačanju ukrajinskih vojnih sposobnosti i obrambene industrije zapadnih saveznika. Hrvatska pritom nije u istoj geopolitičkoj poziciji kao Poljska, koja je glavno logističko čvorište za vojnu pomoć Ukrajini, no njezina sve vidljivija uloga u razvoju bespilotnih sustava pokazuje da se i hrvatska obrambena industrija sve snažnije pozicionira unutar europskog sigurnosnog okvira. Upravo zato ruska poruka Varšavi nadilazi poljske granice i šalje politički signal svim članicama NATO-a koje ulažu u razvoj suvremenih vojnih tehnologija.
