Hrvatska priprema novi elektronički sustav naplate cestarine pod nazivom CROLIBERTAS, koji će omogućiti povezivanje s europskim evidencijama i učinkovitiju prekograničnu naplatu neplaćenih cestarina. Promjena bi trebala ubrzati promet i smanjiti mogućnost izbjegavanja plaćanja, ali njezin uspjeh ovisit će o tehničkoj pouzdanosti i jednostavnosti korištenja za domaće i strane vozače.
Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković predstavio je nacrt novog zakona i devet pravilnika iz područja željezničkog i cestovnog prometa, elektroničkih komunikacija te unutarnje plovidbe.
Najveću promjenu za građane donose četiri pravilnika povezana s budućim Elektroničkim sustavom naplate cestarine. Riječ je o prvim provedbenim aktima Zakona o naplati cestarine, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2026. Za potpuno uređenje sustava potrebno je donijeti ukupno 13 pravilnika, što pokazuje da se ne mijenja samo način plaćanja, nego i cijeli model nadzora, razmjene podataka i naplate.
Novi sustav nosit će naziv CROLIBERTAS, a pravilnicima će se urediti njegov vizualni identitet i primjena u komunikacijskim i operativnim kanalima.
Važan dio promjena odnosi se na automatiziranu razmjenu podataka o vozilima i njihovim korisnicima. Povezivanje s europskim evidencijama trebalo bi omogućiti naplatu dugovanja i vlasnicima vozila registriranih izvan Hrvatske. Time se smanjuje prostor za izbjegavanje plaćanja i uvode ujednačenija pravila za domaće i strane vozače, ali veća razmjena podataka istodobno zahtijeva visoku razinu zaštite osobnih i prometnih podataka.
Nova pravila uređuju i registraciju europskih pružatelja elektroničke naplate te način izračuna njihovih naknada. Povezivanje hrvatskog sustava s drugim europskim modelima moglo bi pojednostaviti putovanja i smanjiti potrebu za korištenjem različitih uređaja i načina plaćanja u svakoj državi.
Promjene dolaze i na željeznicu, koja godinama ostaje jedan od najslabije razvijenih dijelova hrvatske prometne infrastrukture. Novi Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava trebao bi jasnije odrediti odgovornosti svih sudionika, povećati sigurnost i dodatno povezati hrvatsku mrežu s europskim željezničkim sustavom. Međutim, kvalitetniji zakonski okvir neće sam riješiti dugogodišnje probleme bez brže obnove pruga, modernizacije infrastrukture i pouzdanijeg prijevoza.
Izmjene se odnose i na registar infrastrukture za alternativna goriva. Standardizirani i dostupniji podaci trebali bi vozačima olakšati pronalazak odgovarajuće infrastrukture, što postaje sve važnije s rastom broja električnih vozila i širenjem novih oblika mobilnosti.
U području unutarnje plovidbe uvode se nova pravila za stručne kvalifikacije posada, sigurnost prometa, sprječavanje onečišćenja i korištenje suvremenih navigacijskih sustava. Svi brodovi morat će imati sustav za automatsku identifikaciju AIS, čime će se omogućiti preciznije praćenje plovila i učinkovitije upravljanje prometom na hrvatskim rijekama i drugim unutarnjim vodnim putovima.
Predstavljeni propisi pokazuju ubrzano povezivanje hrvatskog prometa s europskim digitalnim i sigurnosnim sustavima. Građanima će najvidljivija promjena biti CROLIBERTAS, no stvarni rezultat neće se mjeriti nazivom ni brojem donesenih pravilnika, nego time hoće li novi sustav smanjiti gužve, pojednostaviti plaćanje i jednako učinkovito naplaćivati cestarinu svim korisnicima hrvatskih autocesta.
