Hrvatski turizam budućnost više ne može graditi isključivo na rekordnom broju dolazaka i noćenja, nego na kvalitetnijoj ponudi koja će goste zadržati dulje, povezati ih s lokalnim sadržajima i veći dio turističke potrošnje usmjeriti prema domaćim poduzetnicima.
Promjene u navikama putnika već pokazuju novi smjer. Sve više turista ne traži samo smještaj i more, nego lokalnu gastronomiju, kulturnu baštinu, prirodu, događanja i iskustva koja ne mogu pronaći u svakoj drugoj destinaciji.
O promjenama koje oblikuju turističko tržište razgovaralo se na Mastercardovoj panel-raspravi „The Intentional Traveller – Kako trenutci oblikuju putovanja, turizam i način na koji ljudi troše“. Sudjelovali su potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Andreja Vukojević, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj Gea Kariž i direktor projekta ULTRA Europe Alek El-Kazal.
Vukojević je upozorila da uspjeh turizma više ne treba mjeriti samo brojem gostiju. Važnije postaje koliko dugo posjetitelji ostaju, koriste li lokalne sadržaje, kupuju li domaće proizvode i stvaraju li korist za širi krug poduzetnika.
„Naš je cilj da gosti ostaju dulje, upoznaju lokalnu ponudu, troše kod domaćih poduzetnika i iz Hrvatske ponesu iskustvo zbog kojeg će se ponovno vratiti“, poručila je.
Hrvatska za takav razvoj ima snažne temelje, ali brojni turistički sadržaji još uvijek djeluju nepovezano. Smještaj, gastronomija, kultura, prirodna i kulturna baština, događanja te lokalni proizvođači moraju postati dijelovi jedinstvene ponude, a ne odvojene usluge koje gost mora samostalno pronalaziti.
Upravo povezivanje domaćih poduzetnika jedan je od ciljeva HGK-ove platforme Stories, koja okuplja više od 200 pružatelja premium turističkih iskustava. Takav model trebao bi povećati vidljivost kvalitetne domaće ponude i omogućiti da veći dio turističke potrošnje ostane u lokalnim sredinama.
Važnu gospodarsku ulogu imaju i velika međunarodna događanja poput festivala ULTRA Europe. Njihov učinak ne završava prodajom ulaznica, nego se širi na hotele, privatni smještaj, ugostitelje, prijevoznike, trgovinu, kulturne sadržaje i lokalne proizvođače.
Hrvatski turizam tako ulazi u razdoblje u kojem novi rekord u broju gostiju više ne bi trebao biti jedino mjerilo uspjeha. Dugoročno će biti važnije koliko turizam donosi domaćem gospodarstvu, koliko koristi imaju lokalne zajednice i postoje li sadržaji zbog kojih se gosti žele vratiti. Bez kvalitetnijeg povezivanja lokalne ponude Hrvatska može imati pune destinacije, ali ne nužno i turizam koji stvara veću vrijednost.
