Visokokvalificirani IT stručnjaci iz trećih zemalja ubuduće će moći dobiti Plavu kartu EU i bez formalne fakultetske diplome, pod uvjetom da njihovo znanje, vještine i kompetencije stečene radnim iskustvom budu priznati kao jednakovrijedni visokom obrazovanju.
Novi Pravilnik o radu Povjerenstva za vrednovanje znanja, vještina i kompetencija predstavili su državni tajnik Ivan Vidiš i Zrinka Špoljarić, ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za tržište rada i zapošljavanje.
Promjena se prije svega odnosi na sektor informacijskih i komunikacijskih tehnologija, u kojem velik broj stručnjaka znanje stječe kroz projekte, praksu i višegodišnji rad, a ne isključivo kroz klasično visoko obrazovanje. Hrvatska time pokušava prilagoditi sustav tržištu rada koje se mijenja brže od obrazovnih programa.
Kompetencije kandidata procjenjivat će neovisno tročlano povjerenstvo sastavljeno od predstavnika akademske zajednice, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore.
Povjerenstvo će utvrđivati ispunjava li kandidat propisane kriterije te izdavati stručno mišljenje kojim se potvrđuje da su njegova znanja i iskustvo usporedivi s kompetencijama stečenima visokim obrazovanjem. To će mišljenje biti jedan od dokaza koji se prilažu Ministarstvu unutarnjih poslova uz zahtjev za izdavanje Plave karte EU.
Mjera može pomoći hrvatskim poslodavcima koji godinama upozoravaju na nedostatak kvalitetnih IT stručnjaka. Ipak, njezin uspjeh neće ovisiti samo o bržem priznavanju znanja, nego i o tome može li Hrvatska ponuditi konkurentne plaće, uređene uvjete rada i dovoljno razloga da stručnjaci ovdje ostanu.
Istodobno su predstavljene izmjene Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. One obuhvaćaju medicinske sestre opće njege, doktore dentalne medicine, magistre farmacije i doktore veterinarske medicine.
Za te profesije Europska unija propisuje zajedničke minimalne standarde obrazovanja kako bi kvaliteta i sigurnost usluga bile usporedive u svim državama članicama.
Hrvatska ovim potezima pokušava ubrzati dolazak potrebnih stručnjaka, ali mora paziti da fleksibilnije priznavanje kompetencija ne snizi profesionalne standarde. Otvaranje tržišta rada ima smisla samo ako istodobno štiti kvalitetu, sigurnost i vrijednost domaćeg znanja.
