Novi toplinski valovi mogli bi tijekom ljeta dodatno ugroziti zdravlje milijuna stanovnika Europe, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija, navodeći da najteže posljedice često nastaju prije nego što građani prepoznaju znakove pregrijavanja i dehidracije.
Visoke temperature posebno su opasne za starije osobe, malu djecu, trudnice, kronične bolesnike te ljude koji rade na otvorenom. Povećan rizik imaju osobe sa srčanim, plućnim i bubrežnim bolestima, kao i građani koji žive sami ili nemaju mogućnost rashlađivanja prostora.
Toplinska iscrpljenost može se prepoznati po snažnom znojenju, slabosti, vrtoglavici, glavobolji, mučnini i ubrzanom radu srca. Zbunjenost, gubitak svijesti, izrazito visoka tjelesna temperatura i poremećaji ponašanja mogu upućivati na toplinski udar, stanje koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Tijekom najtoplijeg dijela dana preporučuje se izbjegavati veće fizičke napore i izravno izlaganje suncu. Prostore je korisno provjetravati tijekom noći i ranog jutra, dok bi prozore i rolete tijekom najveće vrućine trebalo zatvoriti ako je vanjski zrak topliji od unutarnjeg.
Tekućinu treba unositi redovito, prije pojave snažnog osjećaja žeđi. Poseban oprez potreban je kod alkohola jer može povećati gubitak tekućine i dodatno opteretiti organizam.
Važno je provjeravati i kako vrućinu podnose stariji članovi obitelji, susjedi i osobe koje žive same. Mnogi najugroženiji građani ne mogu samostalno rashladiti stan, nabaviti vodu ili na vrijeme prepoznati pogoršanje zdravstvenog stanja.
Ekstremne temperature više nisu rijetka pojava koja traje nekoliko dana. Sve češći i dulji toplinski valovi postaju javnozdravstveni izazov na koji se moraju pripremiti zdravstvene ustanove, domovi za starije, gradovi i lokalne zajednice.
